FOTO:BLIN
Alma Mašić, direktorica Inicijative iz BiH prisutne je pozdravila riječima: 'Dame i gospodo, i slobodno mogu reći dragi prijatelji i prijateljice Sarajeva, Beograda i Inicijative mladih za ljudska prava! Želim sa vama podijeliti ovaj trenutak zadovoljstva i ponosa što smo uprkos svemu istrajali i što peti put otvaramo Festival koji daje optimizam i rađa nadu'.
Ona je istakla kako je 2007. godine najteže bilo stati i reći naglas ono o čemu se više od decenije šutilo.
- Kada smo uspjeli napraviti pukotinu u tom zidu šutnje između Sarajeva i Beograda, to je značilo samo početak procesa. Pet godina poslije dokazali smo da je Festival kao i Inicijativa mladih za ljudska prava – dinamičan, hrabar i mladalački. Ne bojimo se pomjerati granice, otvoreno, javno, jasno i glasno razgovarati o svemu što nas opterećuje, graditi odnose bez straha i predrasuda, zasnovane na toleranciji, razumijevanju uz poštovanje ljudskog dostojanstva - istakla je Mašićeva.
Direktorica Inicijative iz Srbije, Maja Mićić podsjetila je da je prvi festival bilo najteže organizovati, da bi 2008. godine sve to bilo malo hrabrije, a 2009. godine, kada se u organizaciju uključio Grad Beograd, moglo se glasnije govoriti o svemu, da bi 2010. dobili minut-dva da govore o opsadi Sarajeva na javnom servisu Srbije.
 |
|
"Beograde, Sarajevo nam je blizu, |
- Hvala svima koji devedesetih nisu šutili, hvala svima koji su svojim prisustvom sve ove godine pomogli da budemo glasniji i da se naš glas čuje dalje - zahvalila se Mićićeva i zaključila: 'Drago moje Sarajevo, hvala ti i na tome što imam privilegiju da te zovem svojim!'.
Danko Runić, direktor Agencije za evropske integracije i saradnju sa udruženjima, istakao je da je značaj Festivala veliki i da će Agencija, koja je uključena u organizaciju već tri godine, to činiti i dalje.
- Važno je da nas Festival podsjeća na opsadu Sarajeva i na prošlost kako bismo radili na prevazilaženju prepreka i izgradnji bolje budućnosti - zaključio je Runić.
Nakon zvaničnog dijela otvaranja, nastupila je Jadranka Stojaković u pratnji muzičara iz Rovinja, koja nikoga nije ostavila ravnodušnim sa početnom numerom 'Kad ja pođoh na Bembašu'. Uslijedili su stari hitovi poput 'Što te nema', 'Sve smo mogli mi', 'Vjerujem', 'Ima neka tajna veza'...
 |
 |
U okviru svog nastupa, koji je održala uprkos teško narušenom zdravstvenom stanju, Jadranka je predstavila i svoj noviji opus, te pokazala njegovu šarolikost od haiku poezije preko francuskih šansona do italijanske uspavanke.
Jadranka Stojaković nije krila zadovoljstvo što je nastupila na festivalu, naglašavajući da je njena generacija kiksala, i da nije smjela dozvoliti da se to dogodi.
'Dani Sarajeva' organizuju se u maju kao podsjećanje na mjesec u kojem je počela opsada Sarajeva 1992. Sa ciljem da se obnove stare i uspostave nove veze između ova dva grada, Festival organizuje Inicijativa u saradnji sa Agencijom za evropske integracije i saradnju sa udruženjima Grada Beograda.
Organizatori ove godine posebno ističu značaj konferencije 'Srbija i Bosna i Hercegovina – juče, danas, sutra' koja će biti organizovana 5. maja od 12 časova. Istaknuti ljudi iz svijeta politike, pravosuđa, medija i akademskih krugova razgovaraće o problemima koji opterećuju dva društva i razmotriti moguća rješenja za izgradnju povjerenja i dobrosusjedskih odnosa dvije države.
Sutra će u okviru Festivala biti odigrana Sarajevska pozorišna tragedija, autora Peđe Kojovića, u režiji Gorčina Stojanovića, a u produkciji Narodnog pozorišta Sarajevo i Međunarodnog teatarskog festival MESS, nakon čega će uslijediti koncert benda Velahavle.
 |
| Direktorica Inicijative iz Srbije, Maja Mićić 'Ne dozvolimo da nas neko degradira, čineći nešto u naše ime' "Kad kažem da Inicijativa ima svoj mali jubilej imam podeljen stav po pitanju toga da li je ovo jubilej koji se slavi ili je nešto što nas poražava s obzirom na jako veliku potrebu da se i dalje priča o opsadi Sarajeva, da se posebno sa mladim generacijama ta tema iznova i iznova aktuelizuje. 2007. godine grupa mladih ljudi okupljena oko Inicijative, započela je razbijanje ćutnje zvaničnog Beograda, da bi to nastavila do danas. Ono sa čime se danas suočavamo jeste da je to ćutanje preraslo više u ignorisanje. Nije više da se pravimo da se nešto ne dešava, nego stasavaju mlade generacije koje zaista više ne znaju da se išta desilo u Sarajevo od 1992. godine i u naredne četiri godine. To je poražavajuće i na tome zaista želimo da radimo i dalje. 'Dani Sarajeva' to rade jezikom muzike, pozorišta, filma, ali i kroz naš svakodnevni rad. Zahvalni smo onima koji su 90-tih godina uporno dizali glas i govorili o tome, kada je to predstavljalo još veću hrabrost. Mi smo to nastavljali kao neke mlade generacije, koje su osetile potrebu da se odgovorno ponašaju prema tome što se dogodilo i da nekako više nikad ne dozvolimo da nas neko degradira čineći upravo takve stvari u naše ime. Ono što me jako raduje jesu mladi ljudi koji nam se iz godine u godinu priključuju na samom festivalu. Osećaju tu veliku potrebu. Nekako lako prenesemo na njih to saznanje da je jako važno o tome pričati. Sa nekim istim entuzijazmom radimo od 2007. godine i ti ljudi nastavljaju i dalje da rade i radiće i u budućnosti. Nadam se da ćemo tada pričati o nekim temama koje će možda tada biti lakše pričljive, lakše svarljive za Beograd. Iznenadilo me da smo 2010. godine imali priliku da malo jače progovorimo o tome na RTS-u. Neki pomak je bio i prije dva dana, gdje je sama voditeljka ispričala sve o povodu 'Dana Sarajeva' što je opet neki značajan pomak. Ove godine ćemo još jače progovoriti o svemu ovome na debatama koje smo sve slili u jedan dan na konferenciji koja će se odigrati 5. maja i na kojoj želimo da pokrenemo tri ključne teme, a to jesu pre svega identiteti, nacionalni identitet kao nešto što nas određuje i na koji način to nas određuje i opterećuje naše međusobne odnose. " |
(BLIN MAGAZIN/Tanja GATARIĆ)