Pripremio: Siniša VUJANOVIĆ, Foto: Dejan BOŽIĆ i arhiv Banjalučke biskupije
U brojnim odborima i komisijama za doček bili su bezmalo svi viđeniji političari Bosne i Hercegovine i Republike Srpske, svih vjera i nacija.
Osim vjerske svečanosti, 22. juni 2003. godine obilježio je i susret Jovana Pavla Drugog sa državnim vrhom. Papa je prvo primio državni vrh BiH, a potom RS u čemu su neki tada vidjeli čin priznavanja RS u okviru Bosne i Hercegovine.
| ČORDAŠ I ČOVIĆ NA DANAŠNJEM SLAVLJU |
|
Potpredsjednik RS Davor Čordaš prisustvovaće danas svečanosti obilježavanja godišnjice papine posjete Banjalučkoj biskupiji i Franjevačkom samostanu Petrićevac. Na svečanost su pozvani brojni crkveni velikodostojnici i predstavnici društvene i političke vlasti, među kojima i lider HDZ BiH Dragan Čović sa saradnicima. |
Svi se sjećaju da je to bio "događaj visokog rizika" pa je grad vrvio od "snaga reda i mira". Sve je bilo podređeno papinom višečasovnom boravku u najvećem gradu Srpske. Nije mali broj onih koji su se plašili da će se "nešto" dogoditi pa su bezmalo odahnuli kad je sve proteklo u najboljem redu.
Podsjetimo, to je bila druga posjeta pape BiH od zaustavljanja rata. Prva je bila u Sarajevu i tada je nakon njegovog odlaska najvažnija tema bio pronalazak ogromne količine eksploziva ispod mosta kuda je papa prošao.
Stvar do kraja za javnost nikada nije razjašnjena, a spekulisalo se različitim pretpostavkama - od toga da je to djelo ekstremnih vjerskih islamskih grupa, do toga da je to djelo nekih dijelova službi bezbjednosti koje su sve i organizovale i "otkrile" kako bi poboljšale vlastiti rejting.
Za Republiku Srpsku bezbjednost je bila od ogromne važnosti jer bi i najmanji incident, stravično pogoršao sliku u svijetu i Srba i same Republike Srpske.
I druge, mogo manje važne stvari - od čistoće, snabjdevenosti, smještaja gostiju... koje prate masovne skupove, bili su na nivou kakav ovaj kraj nije zapamtio.
U Banjaluku se tog dana slilo više od 35.000 hodočasnika koji su prisustvovali Svetoj misi u naselju Petrićevac na mjestu gdje je u toku izgradnja u ratu porušene župske i samostanske crkve svetog Ante Padovanskog.
| ZA OBNOVU CRKVE SVETOG ANTE PADOVANSKOG IZDVOJENO OKO MILION KM |
|
Obnova i izgradnja u ratu porušene župske i samostanske crkve svetog Ante Padovanskog u banjalučkom naselju Petrićevac počela je prije dvije godine i do sada su privedeni kraju građevinski radovi. Direktor Sekretarijata vjera RS Jovo Turanjanin potvrdio je da je Vlada RS za izgradnju ove crkve, nakon donatorskog ručka u organizaciji premijera RS Milorada Dodika, izdvojila oko milion maraka. - Ovo nije konačna cifra pomoći Vlade RS za obnovu i izgradnju Petrićevačke župe - rekao je Turanjanin. |
SKUP JE PRATILO VIŠE OD 750 NOVINARA, SNIMATELJA I ČLANOVA TEHNIČKE EKIPE
Na osiguranju skupa 22. juna bilo je angažovano 68 ljekara, 106 medicinskih sestara i 18 vozača sanitetskih vozila. Za zdravstveno stanje Jovana Pavla Drugog brinuo je Pododbor za zdravstvo koji je na raspolaganju imao 100.000 KM.
Povodom papinog dolaska promovisana je i prigodna poštanska marka koju su štampale sve tri bh. pošte. Posebno izdanje marki uručeno je i papi.
Oltar za euharistijsko slavlje na Petrićevcu napravljen je u Okučanima. Bio je dug je 3,15 širok 1,65 i visok 1,08 metara te težak 1.000 kilograma. Pet krstova od mesinga simbolizovali su pet kontinenata i pet rana Isusovih. Oltar na kojem je služena misa vraćen je u crkvu u Okučanima.
Za praćenja posjete pape Jovana Pavla Drugog bilo je akreditovano više od 750 novinara, snimatelja i članova tehničkih ekipa. Događaj je pratilo više od 306 stranih novinara i još 60 koji su bili u papinoj pratnji.
Među stranim novinarskim ekipama bil su ABC, Eurovizija, RAI, TV "Frans", AP, "Frans pres", "Rojters", "Njujork Tajms", Radio "Dojče vele", Radio "Slobodna Evropa", veliki broj medija iz RH, Srbije, Crne Gore, Slovenije, Poljske, Mađarske, Austrije, Njemačke, te mnogih drugih velikih agencija, novina i RTV kuća. Javni radio-televizijski servis BiH direktno je prenosio taj događaj, a na prenosu je bilo angažovano 200 ljudi.
|
|
KO JE IVAN MERC? Merc je rođen 1896. godine u Banjaluci gdje je završio osnovnu i srednju školu. Odgojen je u jakom katoličkom duhu. Zabilježeno je da je bio jedan od osnivača Hrvatskog orlovskog saveza, organizacije koja je okupljala katoličku omladinu i koja je zabranjena godinu dana nakon njegove smrti. Iz ove organizacije nastali su "križari" koje neki istoričari uzimaju kao bazu ustaškog pokreta. Ustaška štampa u vrijeme Drugog svjetskog rata Merca navodi kao jednog od ideologa ovog pokreta. Proces za njegovu beatifikaciju započeo je još 1958. godine u Zagrebu, a okonačan je 22. juna 2003. godine u Banjaluci. Umro je 1928. godini, nije napunio ni trideset dve godine života.
|
(BLIN)