U Bosni i Hercegovini se godišnje registrira više hiljada oboljelih od crijevnih infekcija uzrokovanih vodom i hranom.
Od 2006. do 2010. godine broj prijavljenih slučajeva crijevnih infekcija i različitih oblika dijareje, a koje se dovode u vezu s vodom i hranom, kretao se između 4.853 i 9.432.
U 2006. godini bilo je 7.296 oboljelih od različitih oblika dijareje, naredne godine 8.254, u 2008. godini 9.432, u 2009. godini 6.911 oboljelih i 2010. od različitih oblika dijareje u BiH je registrirano 4.853 oboljelih.
U 2011. hrana je potvrđena kao uzrok oboljenja 1.472 osobe od kojih su 224 osobe oboljele u epidemijama kojih je te godine bilo 16.
U 2009. broj oboljelih iznosio je 1.169, dok je u toj godini evidentirana 21 epidemija s 248 oboljelih. Naredne 2010. u BiH je u deset epidemija koje su uzrokovane hranom bilo 76 oboljelih, a ukupan broj oboljelih bio je 1.293.
Spona između vode i hrane, odnosno mikrobni agensi iz vode (virusi, bakterije, protozoe) mogu kontaminirati hranu. Zbog toga je, kako se navodi u Izvještaju o stanju okoliša u BiH, bilo slučajeva kada je svježe voće i povrće kontaminirano vodom za navodnjavanje.
Svjetska zdravstvena organizacija navodi da je 88 posto svih slučajeva dijareje u svijetu uzrokovano vodom, sanitacijom i higijenom. Oko 94 posto svih slučajeva dijareje u svijetu dovodi se u vezu s okolišem, što za posljedicu ima više od 1,5 miliona smrtnih slučajeva godišnje i to uglavnom djece.
Prema zvaničnim pokazateljima gotovo kompletno stanovništvo u BiH (u FBiH 99,6 posto, u RS 99,5 i u Brčko Distriktu 99,4 posto) koristi poboljšani izvor vode za piće, s gotovo podjednakim omjerom u gradskim i u seoskim sredinama.
Termin „poboljšani izvor vode za piće" odnosi se na vodu iz slavine (u kući ili dvorištu ), javnu slavinu/hidrant, bunar ili izvorište, prikupljanje kišnice. Flaširana voda se smatra poboljšanim izvorom vode samo u slučaju da domaćinstvo koristi poboljšani izvor vode za pranje ruku i kuhanje.
Prema rezultatima, vrlo malo članova domaćinstava (pet posto) koristi odgovarajuće metode za pročišćavanje vode u kući (prokuhavanje, dodavanje hlora, korištenje filtera ili korištenje solarne dezinfekcije). Ostali članovi domaćinstava kao metodu pročišćavanja vode u jednakoj mjeri (oko dva posto) koriste prokuhavanje i dodavanje hlora.
Oko 99 posto stanovništva FBiH, 97,9 posto stanovnika RS-a i svi stanovnici Brčko Distrikta imaju u domaćinstvima poboljšane sanitarne objekte.
U 2009. od 14.666 fizičko-hemijskih analiza vode neodgovarajućih je bilo 2.056 (14,02 posto), dok je od 18.306 mikrobioloških analiza 2.245 (12,26 posto) bilo neodgovarajućih. Naredne godine urađeno je 12.997 fizičko-hemijskih analiza vode od kojih je 2.318 (17,83 posto) bilo neodgovarajućih, dok je od 22.324 mikrobiološke analize neodgovarajućih bilo 2.433 (10,90 posto). U 2011. godini bile su 1.363 (9,54 posto) neodgovarajuće fizičko-hemijske analize od ukupno urađenih 14.283 dok je te godine od ukupno 18.981 mikrobiološke analize nedogovarajućih bilo 1.482 (7,81 posto).
Od tipičnih bolesti koje se prenose vodom i hranom, a koje se svakako dovode u vezu s okolišem i klimom, najfatalnija je kolera. U BiH nijedan slučaj nije prijavljen gotovo čitavo stoljeće. Giardijaza zarazna crijevna bolest se javlja sporadično, a od 2006. do 2010. prijavljeno je 11 slučajeva.
(Fena/md)
PORAZNA STATISTIKA
Zbog hrane i vode godišnje u BiH skoro 10.000 oboljelih od crijevnih infekcija
Arhiva 16.08.13, 11:40h
PODIJELI NA
24 SATA
Kraj 31. Sarajevo Film Festivala: Za najbolji igrani film proglašen 'Vjetre, pričaj sa mnom' Stefana Đorđevića
Konačno jeftinije gorivo na pumpama: Evo koliko sada iznosi litar benzina, a koliko dizela...
Uvažena žalba Zorana Galića za priznavanje prava na penziju
Mazalica trdi da prijevremeni izbori za predsjednika RS neće biti održani
Od 2006. do 2010. godine broj prijavljenih slučajeva crijevnih infekcija i različitih oblika dijareje, a koje se dovode u vezu s vodom i hranom, kretao se između 4.853 i 9.432