Na suđenju Radovanu Karadžiću, balistički ekspert odbrane Zorica Subotić negirala je odgovornost Vojske Republike Srpske (VRS) za više minobacačkih napada u Sarajevu, s velikim brojem civilnih žrtava, koji su navedeni u optužnici, javio je danas BIRN - Justice Report.

U ekspertskom izvještaju Subotić je pobijala nalaze više istraga sarajevske policije i UNPROFOR-a da su minobacačke granate u nizu teških incidenata u Sarajevu doletjele iz pravca položaja VRS-a.

Poslije analize istražnog materijala i tragova na terenu, Subotić je sugerisala, a u nekim slučajevima i tvrdila, da su projektili bili ispaljeni iz pravca položaja Armije BiH (ABiH).

Karadžić, tadašnji predsjednik Republike Srpske i vrhovni komandant VRS-a, optužen je za terorisanje civila u Sarajevu dugotrajnim granatiranjem i snajperskim napadima.

Po nalazu Subotićeve, minobacačke granate koje su u sarajevskom naselju Alipašino Polje 22. januara 1994. ubile šestoro djece, a ranile pet osoba, bile su ispaljene iz pravca “UPI instituta”, gdje je bila ABiH, a ne iz okoline Instituta za slijepe, koji je držala VRS.

Sličan zaključak Subotić je donijela i u slučaju eksplozija mina koje su u naselju Dobrinja 4. februara 1994. ubile osam, a ranile 18 građana.

Ona je ustvrdila da su sarajevski istražitelji pogrešno odredili pravac doleta mina.

Na ostatku mine je primijetila i latinična slova, dok su, kako je rekla, mine u posjedu VRS-a bile obilježene isključivo ćirilicom.

Po njenim riječima, istražitelji u Sarajevu pogrešno su utvrdili i odakle je doletjela granata od koje je 12. jula 1993. stradalo 13 građana u redu za vodu.

Zaključak sarajevskih policajaca i UNPROFOR-a da je VRS 1. juna 1993. otvorila vatru iz minobacača na učesnike fudbalske utakmice na Dobrinji, svjedokinja je osporavala ukazujući da je prva istraga o tom incidentu sprovedena dvije godine kasnije, do kada je mjesto događaja bilo “kontaminirano”.

Naznačila je i da je tada pronađen samo trag jedne mine, a da su drugi krater tek 2001. pronašli istražitelji Tribunala.

Suprotno optužnici, Subotićeva je tvrdila i da utakmica nije igrana na parkingu ispred solitera, nego na susjednom terenu za mali fudbal.

Iako taj incident nije u optužnici, Subotić je analizirala i eksploziju koja je u Ulici Vase Miskina 27. maja 1992. ubila 26 osoba u redu za hljeb.

Po njenim nalazima, granata je bila ispaljena sa udaljenosti od “100 do 120 metara”, dok su prvi položaji VRS-a bili na “1.700 do 1.800 metara”.

U posebnom izvještaju, posvećenom eksplozijama modifikovanih avio-bombi koje je na ciljeve u Sarajevu ispalila VRS, Subotić tvrdi da je 15 takvih projektila sa zadovoljavajućom preciznošću pogodilo zonu vojnih ciljeva u gradu, a da je samo jedna bomba potpuno promašila cilj.

Pri donošenju takvog zaključka Subotić je, kako je kazala, uzela u obzir činjenicu da je u tim eksplozijama poginulo 11 osoba, teško su povrijeđena četiri, a lakše 39 građana.

Suđenje Karadžiću, koji je optužen i za genocid u Srebrenici, progon Muslimana i Hrvata širom BiH i uzimanje pripadnika UNPROFOR-a za taoce, nastavlja se 15. maja, kada će Subotić iznijeti nalaz o eksplozijama na Markalama.

(FENA/md)