Ovaj se praznik obilježava uz niz običaja, a najpoznatiji je po farbanim jajima koja vjernici dijele između sebe, ali i prijateljima i komšijama, dok, ipak, najveću radost donose djeci. Najčešće se farbaju u crvenu boju koja simbolizira Spasiteljevu smrt i njegovu nevino prolivenu krv na Golgoti, ali je ona u isto vrijeme i boja vaskrsenja.

- Vaskrs je najveći hrišćanski praznik, predstavlja uskrsenje Gospoda Isusa Hrista čime je pobijeđena smrt. Samim tim svi smo mi ljudi koji živimo na Zemlji time dobili mogućnost vječnoga života - istaknuo je za Agenciju Fena sarajevski paroh Vanja Jovanović.

On pojašnjava da Vaskrs svake godine pada na drugi datum. Tačan datum njegove proslave izračunava se shodno položaju planeta u odnosu na Zemlju, a riječ je o svakoj nedelji nakon proljetne ravnodnevnice. Ove godine Vaskrs se proslavlja 5. maja.

- Vaskrs obiluje tolikim običajima, kao i Božić. Ono što je prepoznatljivo u svijetu, pa i u BiH, je farbanje vaskršnjih jaja, koja, ujedno, simbolizuju mogućnost novoga života. Jer, nešto što može biti potpuno beživotno, kada se zagrije, iz njega se rađa pile i to je ono što se od ljudi očekuje - da naprave taj jedan korak prema Bogu - istaknuo je on.

Jaja se farbaju na veliki petak, a u nedelju na dan Vaskrsa vjernici odlaze na vaskršnju liturgiju čime se i završava vaskršnji post. Jovanović navodi da nakon liturgije tucanjem jajima vjernici čestitaju ovaj praznik jedni drugima riječima "Hristos vaskrse!" i "Vaistinu vaskrse!".

- To je velika radost svakog hrišćanskog vjernika jer je to potvrda vječitog života i svega onoga što sam Bog učini za nas - zaključuje Jovanović.

Liturgije se služe u svim crkvama i pravoslavnim hramovima. U Sarajevu će , kao i svake godine,  liturgije najranije početi u Staroj pravoslavnoj crkvi i Crkvi Svetog Preobraženja u Novom Sarajevu, u 07.00 sati, a potom i u Sabornoj crkvi, u 09.00 sati.

(FENA/em)