Piše: Kimelma RONDIĆ
”Svijet je jedno veliko tkanje, i u njemu je sve slučajno. Ne postoje zakonitosti, ne postoje pravila. Slučaj je ono što određuje mjesto svakog od nas. U tom tkanju mi smo niti i čvorići, linije koje se neshvatljivom logikom, u kojoj možda i ima reda, ali je on od više vrste, linije koje se, dakle, stalno susreću i razilaze, upliću i raspliću. Ponekad u tom stalnom izatkavanju bude ravnoteže. Jer ni jedna se nit ne može zategnuti i uplesti dok se neka druga ne rasplete i otpusti. Ali, kao što smo rekli, slučaj je ono što određuje takve stvari.”
Tako je zapisao u jednoj svojoj priči bosanskohercegovački književnik i novinar Karim Zaimović, neposredno prije prerane i tragične smrti 1995. godine. Ne kažu bez razloga da tragična vremena uzimaju svoj danak, te tako stvaraju i tragične sudbine. Zbirka priča 'Tajna džema od malina' izdata je nakon Karimove smrti, kada je sakupljena njegova literarna ostavština i objavljena pod istim naslovom kao i jedna od priča, te je tako spašena od zaborava i ostavljena u 'amanet' budućim generacijama.
 |
| SELMA SPAHIĆ: 'Tajna džema od malina' je izuzetno uzbudljiv materijal za inscenaciju i isto toliko težak. Trudimo se da svemu ovome nađemo pandan u pozorišnom jeziku, što nije jednostavno, ali je jako inspirativno |
Djela i riječi mladog Karima možda bi i podlegle zaboravu, da se s vremena na vrijeme ne nađe neko ko će nas podsjetiti na značaj i vrijednost onoga što je on ostavio iza sebe. Inspirisana likom i djelom Karima Zaimovića, mlada bh. rediteljica Selma Spahić odlučila se na inscenaciju vrlo zahtjevnog i izazovnog teksta. Inače, zbirka priča 'Tajna džema od malina', koja je nažalost jedino književno djelo ovog autora, nikada do sada nije imala pozorišnu adaptaciju, što svakako predstavlja dodatni izazov.
- 'Tajna džema od malina' je izuzetno uzbudljiv materijal za inscenaciju i isto toliko težak. Naracija je u zbirci dominantan kvalitet, u njoj se ogleda svo bogatstvo autorovog stila i njegove maštovitosti kojom često kreira imaginarnu historiju i do apsurda manipulira onom stvarnom da bi ukazao na nepravednost i besmisao rata. Trudimo se da svemu ovome nađemo pandan u pozorišnom jeziku, što nije jednostavno, ali je jako inspirativno, rekla je na početku razgovora za DEPO PORTAL rediteljica Selma Spahić.
Knjiga se sastoji od jedanaest priča, od kojih svaka smješta Sarajevo u epicentar važnih svjetskih događaja. Spahić se odlučila za dramatizaciju zbirke ostajući vjerna njenom stilu, duhovitosti i maštovitosti, istovremeno inkorporirajući Karimove opsesivne teme kroz dijelove tekstova koje je pisao za magazin 'Dane' i ubacajući elemente stripa, film noira i muzike koju je volio i puštao u emisijama.
- Ova zbirka priča je aktuelna iz više razloga. Iz današnje perspektive gledano, ona je pobjeda mašte i kreativnosti nad destrukcijom. To je osnovna tematska nit predstave. Istovremeno zbirka, baš kao i ostali tekstovi Karima Zaimovića, govori o duhu grada i njegovim velikim kontradikcijama, na primjer, o solidarnosti, ali i o netrpeljivosti prema različitosti, pojašnjava Spahić.
 |
|
O KARIMU ZAIMOVIĆU: Rođen 1971. godine, odrastao je u Sarajevu gdje se formira njegova fascinacija stripom i likovnošću. Upisuje Akademiju likovnih umjetnosti, zatim i studij komparativne književnosti Filozofskog fakulteta u Sarajevu. U svim njegovim biografskim crticama stoji: ”Od najranije mladosti intenzivno se bavi crtanjem i neumorno čita, naročito lijepu književnost.” Zaimović je posvećeno pisao o stripu, postao je njegov najbolji i najrevnosniji proučavatelj te se njegova djelatnost može označiti kao kritičko propitivanje stripa i umjetnosti u najširem smislu. Objavljuje u mnogim časopisima, nedjeljnim i dnevnim listovima. Bio je stalni saradnik Nezavisnog radija Zid, a u prijeratnom periodu povremeno je surađivao na Trećem programu TV Sarajevo i programima Radio Sarajeva. Jedan je od osnivača sarajevskih 'Dana' gdje je objavljivao svoje tekstove do smrti. |
Iako mnogi kritičari opisuju Karimove priče kao čistu fikciju, nastalu u vrijeme opsade Sarajeva, Zaimović je u 'Danima' dao zastrašujuće precizne opise budućeg Sarajeva, koji vrlo jasno prejudiciraju današnju društveno-političku situaciju.
- Njegova sposobnost da se u tako ekstremnim okolnostima izdigne iznad situacije i govori o budućnosti grada sa, ispostavit će se, bolnom tačnošću mi je zadivljujuća. Danas je Sarajevo, njegovim riječima rečeno, u raspršenim dijelićima slagalice koji će se slagati još godinama dok ne počne ličiti na nešto. Pošto svako od nas ima dio slagalice u svojim rukama, na nama je da radimo na tome da je kompletiramo, ističe rediteljica.
Zaimovićeva zbirka priča 'Tajna džema od malina' poslužila je i ranije kao inspiracija raznovrsnim projektima, među kojima su javno čitanje i radio-drama, no Spahić vjeruje da je njena pozorišna adaptacija samo jedna od stanica za 'Tajnu džema od malina', te da će ona sigurno imati još verzija u raznim medijima i umjetnostima.
- Nadam se da svi ovi projekti mogu da nagnaju na propitivanje našeg odnosa prema gradu u kojem živimo, našeg društvenog angažmana i naše građanske hrabrosti.
Direktor SARTR-a Nihad Kreševljaković ovu je predstavu najavio kao trenutno najsloženiji produkciji projekat ovog pozorišta. On je također za medije istakao kako je realizaciji ovog projekta pridonio veliki broj institucija i ljudi, te kako nema sumnje da će to biti stvarni teatarski spektakl.
- Produkcijski je predstava zahtjevna zbog obima materijala i zbog koncepta koji se trudi da prati fantazmogoričnost svijeta knjige. To je, pored autorskog tima, uslovilo angažiranje ljudi različitih profesija u nastanku predstave, od građevinskog inžinjera, preko vatrogasne službe do inžinjerke automatike. Za mene je intimno predstava vrlo složena i zbog odgovornosti i zahvalnosti koju imam prema svim divnim ljudima iz Karimovog života koji su sa nama podijelili sjećanja, prvenstveno njegovoj porodici.
Premijera 'Tajna džema od malina' zakazana je za 28. februar, u 20 sati, a u predstavi uloge tumače Snežana Alič, Alban Ukaj, Jasenko Pašić, Ermin Bravo, Adi Hrustemović, Benjamin Bajramović.
Dramatizacija i dramaturgija: Bojana Vidosavljević, Dario Bevanda, Adnan Lugonić; scenografija: Mirna Ler; kostim: Emina Hodžić-Adilović; muzika: Damir Imamović; animacije: Emina Kujundžić; VJ: Edita Gazibara
Dizajn predstave potpisuje FABRIKA, a producent je Nihad Kreševljaković.
Produkcija: Sarajevskiratniteatar SARTR u koprodukciji sa Fondacijom Karim Zaimović, Internacionalnim teatarskim festivalom MESS i WARM centrom.
|
MILJENKO JERGOVIĆ:
|
|
MATKO VLADANOVIĆ: ”Tajna džema od malina čita se kao uspomena na ono što je moglo biti. Čita se kao nedovršeni rad nedvojbeno talentiranog autora koji je mogao obilježiti bosansko-hercegovačku kulturu i književnost daleko više nego što je to dospio učiniti. Čita se kao ljubavno pismo upućeno stripovima, fantastici, okultnome, bizarnome, tragičnome i nevjerojatnome, a prije svega kao ljubavno pismo upućeno Sarajevu – gradu za koji je Zaimović imao velike literarne planove. |
“Tajna džema od malina” dobra je i snažna knjiga priča, napisanih u izričitom konceptualnom ključu. Oni koji su o njoj okolo pisali, a bilo je među takvima i dobrih čitatelja i vrsnih pisaca na temu pročitanoga, često su joj pripisivali fantastiku i svojevrsni, pomalo zagonetni infantilizam. Neke čitatelje Karim Zaimović i danas bi mogao oduševiti originalnošću i svježinom – doista, tako nitko u našim književnostima nije pisao – drugi bi se, iz manje više istih razloga, mogli osjetiti iziritirani, dok bi treći važno zaključili, i ne bi previše ni pogriješili, kako je “Tajna džema od malina” samo priprema za nešto drugo, stilska vježba, pomoću koje pisac vješto maskira i skriva svoje pravo lice, čuvajući ga za nešto veliko i važno, nešto buduće(...) Stripovi nisu stizali u opkoljeni grad, nisu radila kina, nije bilo struje, ni vode, i čim se smrkne, čovjek ne bi imao šta da radi nego da mašta. Eto, to je sva “Tajna džema od malina”, jedne od najvažnijih sarajevskih knjiga, uopće.U nastavku pogledajte fotografije sa probe 'Tajne džema od malina'.
(DEPO PORTAL)