Za posjetioce će biti otvorena do 13. februara svakim danom osim nedelje od 10 do 18 sati.
Osim Hadžifejzovića, angažirani umjetnici su: Edo Vejselović, Emir Kapetanović, Emir Mutevelić, Emina Huskić, Iva Simčić, Jasmina Gavrankapetanović-Redžić, Vladimir Stanišević, Nikola Jezdović-Džonka, Samir Sadiković-Babo Džon, Kenan Hašinbegović, Demis Sinančević, Saša Škorić, Slavica Marin, Nardina Zubanović, Rikardo Druškić, grupa YAGE.
Na otvorenju će o izložbi govoriti istoričar umjetnosti Petar Ćuković i kustosica Branka Vujanović.
"Predstavit će umjetnike koji na različite načine prate analitičku orijentaciju u slikarstvu, usmjerenu elemantornom istraživanju slike i pravila njenog organizovanja u cilju autonomije umjetničkog izraza kao vježbe uma i percepcije.
Radi se o kombinatornoj igri koja se može shvatiti u smislu transformativno-generativnog modela Noama Chomskog.
Svako metaforičko iskušenje je poželjno, ukoliko u prvom planu ostaje ova transformativno-generativna gramatika slike.
Sam pojam inicijacije u naslovu izložbe obuhvata širok konotativni spektar (od otkrivanja tajne do pokretanja inicijative) i ukazuje na razumijevanje umjetnosti kao svjedočanstva životnog intenziteta.
Usred svih nedaća empirijske realnosti, kojima i umjetnost često podliježe i s pravom se stavlja u službu društvenog komentatora patnje, ne možemo zanemariti ni njenu drugu funkciju katalizatora energije koja bi se trebala transponovati i u šire okvire kulturnog iskustva: a to je energija elementarnog optimizma kao poruka ove izložbe", navela je kustosica galerije Branka Vujanović.
Jusuf Hadžifejzović: „Izložba je kao najava novog vremena ili kretanje u susret nekom sretnijem vremenu u kojem bi ovakva umjetnost mogla odigrati ulogu vračare ili čarobnice koja bi bila u stanju iščupati iz beznađa u kojem smo se našli.
U opštoj nezainteresovanosti za savremenu produkciju umjetnika s ovog područja, ova izložba bi mogla biti poticaj ili inicijacija mlađim umjetnicima koji dolaze.
Neophodno je da se duh savremenosti, koji je živ u dosadašnjem radu desetine umjetnika, obznani javnosti, kako bi se umjetnost postavila na pijedestal koji joj realno pripada u ovom vremenu i na ovim prostorima.
To nije stvar samo umjetničke produkcije već i percepcije i interakcije između umjetnika i publike. Bez javnosti nema umjetnosti i u toj sprezi umjetnosti i javnosti uspostavlja se živa umjetnička scena u našem društvu.
Jedna od intencija izložbe je da posjetilac pod utiskom kolorističke ekspanzije doživi novu stvarnost neofuturističkog optimizma“, rekao je Jusuf Hadžifejzović.
(FENA/em)