"Ono čega se povremeno pribojavam, ali ne bih smio to ni izgovoriti, jeste da neki dušmani ne destabiliziraju Tursku. Toga se jako plašim! Jer, Turska je na Bliskom istoku jedina ekonomska i politička sila", kazao je Esad Duraković za AA.
 
Nadalje, govoreći o sirijskoj krizi akademik Duraković ističe da ćemo "dočekati kraj sirijskog problema".
 
"Nadamo se da ćemo dočekati pozitivan kraj krize u Siriji. Primijetio sam da je i ruski predsjednik Vladimir Putin ovih dana kazao da se vlast u Siriji treba mijenjati. Čini mi se da i Rusija, koja podržava režim Bashara al-Assada, shvaća da to ne može ići tako u beskonačnost. Mora se naći neko srednje rješenje, srednji modus. Sve što se zbiva na Bliskom istoku treba gledati u kontekstu izraelske, cionističke politike. Ništa bez tog konteksta se tamo ne može valjano objasniti", govori Duraković.
 
Objašnjava kako je na Bliskom istoku u ekspanziji šiitski element.
 
"Ne samo iranski. Mnogi ne znaju koliko šiita ima izvan Irana. Mnogi ne znaju da je alevitska, odnosno šiitska manjina, vladala Sirijom nekih 40 godina. Ima ih jako puno u Libanu, gdje djeluje šiitski Hezbollah. Većina su i u Iraku. Sad se vodi jedna velika strateška bitka između toga ko će dominirat Bliskim istokom. Izael ili šiitski faktor. Iran, očito, pomaže alevitske borce u Siriji. Bez iranske pomoći, pa i Hezbollaha iz Libana, Assad sigurno ne bi ovoliko odlijevao", ističe on.
 
Prema njegovom mišljenju, šiitski element u Siriji će izgubiti.
 
"Mislim da bi to bilo i pravično. Jer, duša me boli što su toliko razorili zemlju. Sirija me u nekom smislu podsjeća na BiH, gdje su se s polja poticale određene političke, vjerske ili nacionalne frakcije da bi se ostvario neki interes ili zemlja uništila", tvrdi akademik Duraković.
 
Nadalje, on kaže da zbog bliskih veza Izraela i manjeg bh. entiteta, Republike Srpske (RS), nije iznenađen što je Bosna i Hercegovina uskratila glas Palestini u glasanju za nestalnu članicu – posmatrača u Ujedinjenim narodima (UN).
 
"Znamo šta je doskorašnji ministar vanjskih poslova Izraela Avigdor Liberman radio po RS-u i da je jedan od najvećih prijatelja Milorada Dodika. Vlada RS-a je odlazila u Izrael. U jako dobrim su odnosima. Zbog  toga nije bilo realno očekivat da će Predsjedništvo BiH moći dati direktivu kojom se priznaje Palestina. Uprkos tome što je Srbija, koju RS obično slijedi, glasala za Palestinu. Ali, za mene je jako bolno to što BiH nije glasala za Palestinu, jer to što proživljava palestinski narod u povijesti nije zabilježeno. U povijesti, dakle, nije zabilježen jedan takav masivan i masovan logor pod paskom međunarodne zajednice. Sama činjenice da je nakon toliko vremena uspravljena država Palestina, makar s izvjesnim ograničenjima, jeste veliki napredak. Ja mislim da će se stanje vremenom mijenjati, i to nabolje", rekao je on.
 
Odličan poznavalac prilika u arapskom svijetu ističe da će Arapsko proljeće doprinijeti tome da arapske zemlje dobiju svoje mjesto u svijetu koje im povijesno pripada.
 
"Mada sam očekivao i nešto drugačiji razvoj događaja. Ovo u Egiptu se jako komplicira, ali mislim da će arapski svijet izaći, što bi rekao narod, na zelenu granu. Posije dugog perioda kolonijalizma, gdje je arapski svijet u cijelosti bio podređen zapadnim silama, ali i kasnije kroz fazu neokolonijalizma i podaničkog odnosa arapskih režima prema zapadnim silama, prvi put se dešava da mase pokrenu neku vrstu revolucije, preko Facebooka i intereta uopće.  Svijet je, ipak, postao globalno selo, ljudi pomoću interneta komuniciraju, saznaju, obrazuju se", napominje Duraković.
 
Naglasio je da Arapi više "ne pristaju više biti objekt zapadne upravljačke politike".
 
"Oni žele biti subjekt u vlastitoj zemlji, a i u međunarodnim odnosima. E, sad, pošto su dugo bili u situaciji u kojoj su bili, u jednom negativnom položaju, u pitanju je, po mom dubokom uvjerenju, jedan historijski proces. Zabluda je očekivati da će se radikalne promjene u arapskom svijetu  dogoditi za mjesec, dva, odnosno godinu ili dvije. Nego je riječ o, po mom uvjerenu, jednom historijskom  procesu koji je nezaustavljiv. Ovim arapski svijet kreće naprijed. Stanje u arapskom svijetu više nikada neće biti isto kao što je bilo", zaključio je akademik Duraković.
 
Akademik Duraković preveo je na bosanski jezik Kur'an, te kapitalna djela arapske književnosti poput Hiljadu i jedne noći i Muallque – sedam zlatnih arabljanskih oda. Internacionalni žiri mu je 2003. godine, u konkurenciji desetina institucija i pojedinaca, jednoglasno dodijelio UNESCO-vu nagradu za najboljeg arabistu u svijetu. Izuzetno je ugledan i u arapskim kulturnim sferama.(AA/DEPO PORTAL)