MINISTAR KULTURE I SPORTA FBIH, SALMIR KAPLAN: Da sam direktor Skenderije, neke stvari bih drugačije radio...

- Tu je problem više nego evidentan. Postoje određeni dugovi i postoji određeni značaj koje kulturne institucije nose. Dakle, niko ne može biti oslobođen svojih obaveza samo zato što je kulturna institucija, kao što neko ne može samo posmatrati dugove, a zaboraviti da se radi o kulturnoj instituciji. Kao i uvijek, rješenje je negdje na sredini. Što se tiče ovlasti direktora Skenderije, trebate nazvati kantonalnu Vladu i porazgovarati sa kantonalnim ministrom privrede koji je nadležni ministar direktoru Skenderije, kao i porazgovarati sa kantonalnim ministrom kulture. Mi sa federalnog nivoa možemo djelovati samo kroz naše transfere koje imamo i samo u posljednjem periodu smo podržali i Ars Aevi i Charlamu, a i sa galerijom Collegium Artisticum smo imali određenu saradnju... Mi nemamo nikakvu nadležnost da bilo šta naredimo direktoru Skenderije jer kad bi ja njemu počeo naređivati, bio bih kao premijer Nikšić koji produžava mandat Džaferoviću.

Ako gledamo trenutnu situaciju, teško da će situacija u kulturi krenuti nabolje. nije problem u jednom čovjeku. Nije situacija takva da sad negdje gore ima neki ministar koji ima rješenje za sve, ali neće da ga upotrijebi. Problem je u sistemu koji je pogrešno postavljen i rješenje bi bilo da se taj sistem zarotira, da se malo drugačije koncipiraju budžeti.

Svake godine u budžetu federalnog ministarstva za kulturu ima oko milion-milion i po KM i nema tog čudotvorca koji tim budžetom može podmiriti sve potrebe u kulturi, ne samo u Sarajevu, nego u cijeloj Federaciji. Ko god smatra da može sa tim budžetom riješiti te probleme, nek' slobodno dođe na moje mjesto ili nek' dođe i nek' mi kaže kako, pa ćemo to riješiti. Bitno je da se zna da ne postoje neke pare koje neko nekom ne da. Novca jednostavno nema u budžetima.

Da sam direktor Skenderije, ja bih vjerovatno neke stvari drugačije radio. Ne bih ovako kao što radi trenutni direktor. S druge strane, moramo razumjeti i direktora jer on će sutra odgovarati za te dugove. Njega niko neće pitati da li je te dugove napravio Collegium Artisticum ili Ars Aevi, jer on mora nekom podnijeti račun za te dugove. Dakle, prvo se treba staviti u svačiju poziciju. I sve dok je situacija nepromijenjena i s ovakvim budžetima, neće biti poboljšanja situacije. Moramo malo “tumbe” okrenuti stvari pa onda tražiti neko rješenje.

PROFESOR NA PRAVNOM FAKULTETU U SARAJEVU, ZDRAVKO GREBO: Ti barbari imaju imena i prezimena!

- U najkraćem, neće niko, ili ćemo svi zajedno. Oni odgovorni za kulturni barbarizam u Sarajevu, ti barbari, imaju imena i prezimena, imaju lik. Ova opozicija, vojska slobodnih ljudi koja bi željela zaustaviti barbarizam nije baš dobro definisana, nije orgnizovana.

Dakle, ne postoji organizovani front koji bi se suprotstavio kulturnom barbarizmu. Ne znam ni ko bi mogao biti vođa ili vođe koji bi organizovali borbu. Postavlja se pitanje ko će voditi borbu – da li su to strukovna udruženja, udruženja muzeologa, udruženja likovnih umjetnika, udruženje arhitekata, udruženje pisaca, PEN centar... koji okupljaju ljude koji treba da se bore za takve vrijednosti i takve slobode, a koji ili baš nemaju previše motiva, ili im se ne da da iskoordiniraju sve ljude. Naravno, s druge strane, zna se ko je krivac. Pored aktuelne vlasti, ne zato što generalno mrzim vlast - a mrzim - krivi smo svi mi skupa jer smo kulturu prepustili tim ljudima koji ili nemaju budžet, ili nemaju znanje ili namjerno rade ovo što rade da bi iz političkih, ideoloških, pa čak i vjerskih razloga uništili i ovo malo što imamo.

PREDSJEDNIK JEVREJSKE ZAJEDNICE BIH, JAKOB FINCI: Kultura je zadnja rupa na svirali!

- Kako će se zaustaviti kulturni barbarizam u gradu kojem je kultura već odavno mrtva? Ili je, kako kažu, zadnja rupa na svirali. Sve ovo što nam se dešava, vjerovatno smo sami za to krivi i sami smo to tražili. Dovoljno je pogledati zašto su sedam kulturnih institucija na rubu propasti. Neke od njih, na našu sramotu, su zatvorene. To je, po mom mišljenju, kulturni barbarizam. Ono malo institucija što radi, jedva sastavlja kraj s krajem i sigurno im nije lako.

Rješenje je da se svakoj kulturnoj instituciji nađe pravo mjesto u sistemu. Grad Sarajevo je istovremeno glavni grad tri nivoa vlasti u BiH: glavni grad Kantona Sarajevo, glavni grad FBiH i glavni grad države Bosne i Hercegovine. Prema tome, vjerovatno nije problem rasporediti ko će za koju kulturnu instituciju odgovarati. Ne samo odgovarati u smislu da član moje stranke bude direktor, nego i za program rada, i za finansiranje, i za ukupan rad institucije i mislim da bi se to moglo riješiti kao i u svim velikim gradovima gdje sve kulturne institucije imaju nekoga ko se o njima brine.

Ne mislim da institucija treba da bude 100 posto na nečijem budžetu, jer organizacija koja sama sebi ne može privrediti barem dio troškova vjerovatno nije dovoljno interesantna i ne treba da postoji, ali mislim da se dobrim menadžmentom to sve može postići.

VIJEĆNICA U OPĆINI CENTAR SARAJEVO, LEJLA SOMUN KRUPALIJA: Krajnje je vrijeme da građani koji plaćaju poreze izađu na ulice!

- Što jedna zemlja u lošoj vladavini zapada dublje u krizu, to se ponajprije osjeti tamo gdje smo "najslabiji": uskraćuju se doprinosi za osobe sa invaliditetom i socijalne kategorije, plate u obrazovanju i zdravstvu i socijali stagniraju ili se umanjuju, giljotine budžeta se osjete na kulturi, umjetnosti i sportu. Nema sumnje da su direktori javnih ustanova kulture jednim dijelom itekako odgovorni za to što danas ni Umjetnička galerija BiH niti Zemaljski muzej ne rade, jer postoje druge javne ustanove koje opstaju, vjerujem, uveliko zahvaljujući njihovoj upravi i ne oslanjajući se samo na budžetske jasle. Međutim, te budžetske jasle sve više imaju prostora za neopravdane nove vozne parkove, nepotrebne kapitalne projekte, neopravdana trošenja sredstava, a nimalo za kulturu, umjetnost i sport.

Moja prijateljica, Sabina Ćudić, je nekidan rekla kako je stojeći u mraku tramvaja koji je stao ispred zatvorenog Muzeja, šuteći sa ostalim saputnicima i sapatnicima u očekivanju da se struja vrati i tramvaj krene dalje, pomislila kako smo mi i isuviše trpeći narod. Mislim da prostora za dijalog sa postojećim predstavnicima vlasti više nema, jer ga oni nikada nisu ni otvarali prema građanima i da je krajnje vrijeme da građani koji plaćaju poreze izađu na ulice. Budžeti koji se usvajaju nisu naši budžeti i to se mora javno izreći. Savremene demokratije izdvajaju sredstva po pravilu i unaprijed izraženom procentu, 1.2% od budžeta, 1.7% ili 2.5% a ne po nahođenju izabranih političara niti po mišljenju članova komisija zakonodavnih tijela. Vjerujem da kao građani i građanke koji ne možemo živjeti bez SARTR-a, Narodnog pozorišta, Collegiuma artisticuma, Pozorišta mladih, galerija MAK, Black Box, pa ni CeKa Charlame, moramo izaći sa konkretnim zahtjevom bez kojih ne napuštamo ulice, kada nas već oni iz zastupničkih klupa i ministarskih fotelja ne čuju.

GRADONAČELNIK SARAJEVA, ALIJA BEHMEN: Osuđujem isključenje struje Collegium Artisticumu, kao i sve deložacije

- Prije svega, osuđujem isključenje struje Collegium Artisticumu, kao i sve deložacije. Napominjem da je Collegium Artisticum javna ustanova na nivou Kantona Sarajevo i pored svojih aktivnosti finansira se iz budžeta Kantona Sarajevo. Kantonalno preduzeće "Skenderija" je preduzeće Kantona Sarajevo pod ingerencijom Ministarstva privrede. Povjerenici projekta Ars Aevi su Kanton Sarajevo, Grad Sarajevo, UG Ars Aevi i Associazione Ars Aevi Italija. Isto tako, planiranim budžetskim sredstvima Grad Sarajevo je finansirao Ars Aevi u 2011. godini sa 150.000 KM, a u 2012. sa 200.000 KM, koja su uplaćena u cjelosti zaključno u oktobru mjesecu.

Naglašavamo da je kultura u nadležnosti Kantona Sarajevo, odnosno Ministartsva za kulturu i sport, a Grad Sarajevo sufinansira kulturne manifestacije i institucije kulture koje su utvrđene odlukom Gradskog vijeća od posebnog interesa za Grad Sarajevo".

POTPREDSJEDNIK SDU, MIRO LAZOVIĆ: Nedopustivo je da se u Dom mladih umjesto kulture dovodi turbo-folk!

- Mislim da je nedopustiv nemar nadležnih institucija i aktuelne vlasti, ali i činjenica da vlast ne reaguje na kontinuirano zatvaranje kulturnih institucija u gradu Sarajevu – vidimo da se sad vrši pritisak i na Collegium Artisticum kao i na druge institucije u Skenderiji i smatram da je to za svaku kritiku kantonalne vlasti, odnosno dosadašnje vlasti u državi BiH.

Takođe je nedopustiva komercijalizacija Doma mladih Sarajevo, na način da se prostor umjesto kulturnih dešavanja prepušta najgrubljoj komercijalizaciji u vidu dovođenja turbo-folka u prostorije Doma mladih. Mislim da kantonalna vlast to mora zaustaviti na način da se donesu propisi koji će uređivati kulturnu djelatnost u gradu Sarajevu, ali ne na način da ona bude komercijalizirana u vidu dovođenja nekih skaradnih pjevača i pjevačica iz regiona koji bi umjesto kultune djelatnosti mladim ljudima i građanima Sarajeva plasirali kič i šund.

(DEPO PORTAL)