Očekuje se da će palestinska rezolucija, koja bi sadašnji status stalne promatračke misije Palestine promijenila iz "entiteta" u "promatračku državu nečlanicu", kao što je Vatikan, lako proći u Generalnoj skupštini. O rezoluciji bi se trebalo glasati iza 15 sati po lokalnom vremenu u New Yorku, odnosno iza 21 sat po srednjoevropskom vremenu.
Do sada su 132 države priznale palestinski teritorij kao suverenu državu, pa potrebnih 97 glasova u Generalnoj skupštini, u kojoj su 193 zemlje, vjerovatno nije upitno, smatraju analitičari.
Izrael, SAD i šačica drugih članica planiraju glasati protiv onoga što smatraju većinom simboličkim i kontraproduktivnim potezom Palestinaca. Američka državna tajnica Hillary Clinton ponovila je u srijedu, dan prije izglasavanja palestinskog statusa države promatrača u UN-u, da samo izravni pregovori s Izraelom mogu dovesti do osnivanja palestinske države.
Palestinski predsjednik Mahmud Abas vodio je kampanju za prikupljanje potpore za rezoluciju i više od 12 evropskih vlada ponudilo mu je svoju podršku nakon ovomjesečnog osmodnevnog sukoba između Izraela i islamista u Pojasu Gaze.
Do srijede poslijepodne svoju potporu palestinskoj rezoluciji obećale su Austrija, Danska, Norveška, Finska, Francuska, Grčka, Island, Irska, Luksemburg, Malta, Portugal, Španija i Švicarska. Velika Britanija je rekla da je spremna glasati "za", ali samo ako Palestinci ispune određene uvjete.
Diplomati su rekli da očekuju da će Češka glasati protiv, a Njemačka je izjavila da ne može podržati rezoluciju te da će biti suzdržana, kao i Estonija i Litva.
Hrvatska još nije sigurna kako će glasati. "Hrvatska je radila na tome i nadala se, a glasat će kao većina" članica EU-a, kazala je za Hinu glasnogovornica Ministarstva vanjskih i evropskih poslova Danijela Barišić.
Hanan Ašravi, visoka dužnosnica Palestinske oslobodilačke organizacije, izjavila je da su pozitivne reakcije evropskih država ohrabrujuće i da su poslale poruku nade svim Palestincima.
"Ovo predstavlja povijesnu prekretnicu i priliku za svijet da ispravi veliku povijesnu nepravdu koju trpe Palestinci od uspostave države Izrael 1948.", kazala je.
Hamas, koji nadzire Gazu, dosad se protivio diplomatskoj akciji palestinskih vlasti u UN-u, no u nedjelju je šef Hamasa Halid Mešal telefonirao Abasu i najavio da je podržava.
Američki Kongres zaprijetio je ukidanjem finansiranja palestinske vlasti, odnosno nekih 200 miliona dolara koje je Washington obećao. Moguć je i američki prekid finansiranja bilo koje UN-ove agencije kojoj bi Palestinci mogli pristupiti kada se njihov status unaprijedi.
Izrael je pak zaprijetio da će zadržati porez koji prikuplja za Palestinsku samoupravu. No unatoč prijetnjama Abas nije odustao.
Novim statusom Palestinci neće u UN-u imati pravo glasa, ali će moći pristupiti u njegove brojne agencije.
Neke su zemlje izrazile bojazan da bi podizanje palestinskog statusa u UN-u omogućilo palestinskoj vlasti da podigne tužbu protiv Izraela pri Međunarodnom kaznenom sudu (ICC).
Novi status ne znači da će Palestinci "pohrliti svemu što je vezano uz UN" te ako se Izrael bude ponašao u skladu s međunarodnim zakonom, "niko ga neće tužiti", rekao je palestinski predstavnik u UN-u Rijad Mensur.
Međutim, bude li Izrael kršio rezolucije Vijeća sigurnosti, primjerice nastavkom gradnje naselja - ratnim zločinom u skladu s Međunarodnim kaznenim sudom i Rimskim statutom - tada će Palestinci poduzeti korake, rekao je Mensur.
Palestinci su prošle godine tražili status punopravne zemlje članice UN-a, ali kako je to procedura koja mora proći kroz Vijeće sigurnosti, njihov je zahtjev propao zbog američke prijetnje vetom.
Hina/đk