Ovo je u intervjuu za Federalnu novinsku agenciju Fena rekao književnik i publicist Ahmed Burić, odgovarajući na pitanje je li proces formiranja nacija na Balkanu završen.

- S druge strane, ako pod krajnjom konsekvencom formiranja nacije smatramo nacionalnu državu, onda proces formiranja nacije nije dovršen. On u tom smislu to i ne može biti, a ne bi ni bilo poželjno, s koje god strane se taj problem gledao, mišljenja je Burić, koji će, među ostalim, učestvovati na okruglom stolu "Popis stanovništva - posljedice i kontroverze" koje organizira Fena u saradnji s Gradskom upravom Grada Sarajeva, a koji se održava 22. novembra od 12.00 do 15.00 u ovalnoj sali Gradskog vijeća.

Na pitanje mogu li Bošnjaci biti ateisti ako se tako osjećaju, Burić odgovara: "Pitanje podrazumijeva predznanje o gluposti koju je 'ispalio' Mustafa Cerić, tako da za ovaj odgovor valja imati na umu da je njegovo djelovanje, zapravo, unijelo neviđenu smutnju. Naravno da mogu, kao što mogu biti i agnostici i protestanti 'ako se tako osjećaju'. Ovdje se pojavljuje pitanje ko je subjekt, odnosno nosilac bošnjaštva. Identitet koji proizilazi iz državljanstva nije suštinski u koliziji s (etno)nacionalnim identitetom, smatra Burić, "ali je proizvedena klima da je nemoguće izvesti nacionalni identitet iz bilo čega drugog osim iz, kako ga nazivate, (etno)nacionalnog identitea, koji izazi iz vjerskog".

- Moje je pitanje zašto Bosanci i Hercegovci nemaju prava da se zovu onako kako ih drugi zovu, smatra Burić.

Kakve, ukoliko ikakve, posljedice pravno-političke, institucionalne, itd, možemo očekivati/imati ako popis pokaže da u Bosni i Hercegovini živi više od 50 posto Bošnjaka?

- Teško je odgovarati na pitanja "šta bi bilo kad bi bilo", ali hajdemo ovako: to bi sasvim sigurno s jedne strane ohrabrilo one snage među Bošnjacima koje teže ka stvaranju nacionalne države, homogenizaciji čiji bi cilj bila nekakva islamska država. Osobno se nadam da je tako nešto nemoguće, jer bi to za sobom povuklo i homogenizaciju Srba koji bi u jednom trenutku zahtijevali legalizaciju otcjepljenja Republike Srpske. U toj priči bi, sljedstveno "logici" da je najgore onima kojih je najmanje, najgore prošli Hrvati, i nema sumnje i da bi se njihove političke strukture radikalizirale, mišljenja je naš sagovornik.

Burić, pak, smatra da bi bilo pozitivno iznenađenje da se pokaže da u BiH ima više Bosanaca nego jednog konstitutivnog naroda ili više njih: "To bi bilo pozitivno iznenađenje, jedno od rijetkih u kontekstu kojim se bavimo. Bude li tako i desi li se čudo, onda će valjati pristupiti ozbiljnim ustavnim promjenama što bi moglo biti ozdravljujuće za sve nas. Dayton, očigledno, više nije odgovarajući okvir za bilo kakvu funkcionalnu državu – ako je ikada i bio – a zemlju Bosanaca i Hercegovaca bi u tom slučaju mogla dočekati nešto bolja i svjetlija budućnost u odnosu na prošlost i sadašnjost. U navedenom slučaju stanovnici BiH bi, konačno, mogli prestati biti pripadnici naroda, a počeli se osjećati kao – ljudi. To se, najvjerovatnije neće dogoditi, ali na toj ideji, svakako, treba istrajati. Ona je, čini se, jedini put da se u Bosni i Hercegovini počne živjeti normalno. Ma šta ta 'normalnost' značila i podrazumijevala", rekao je za Fenu književnik i publicist Ahmed Burić.

(FENA, DEPO PORTAL, BLIN MAGAZIN/md)