Razgovarala: Aida Kovač, agencija FENA

Istaknuo  je da je problem s Makedoncima i Srbijancima mnogo veći, jer se broj lažnih azilanta u oktobru iz tih dviju zemalja mjeri u hiljadama i da u ovom momentu sav problem, odnosno sve probleme, apsorbuju te dvije države, pogotovo kad je u pitanju Njemačka.

Ali, ističe Dautbašić, vrlo jasno je BiH stavljeno do znanja da će doći u skupinu zemalja za koje će se tražiti ponovno uvođenje viza ukoliko se ovi brojevi budu povećavali u novembru, decembru i januaru.

- Osim ovog vrlo jasnog upozorenja Bosni i Hercegovini je naloženo da obavezno, bez ikakvog odgađanja, što prije, pusti u funkciju server za razmjenu policijskih baza podataka. To je bila jedna od obaveza iz Mape puta. Naloženo je i da profunkcionira u punom kapacitetu Agencija za borbu protiv korupcije, da se što prije zatvore mjesta pogodna za ilegalni prelazak između BiH i Crne Gore i BiH i Srbije te da se usvoji izmjena i dopuna pravilnika o unutrašnjoj organizaciji Granične policije BiH da bi se implementirali projekti koji su rađeni s ovom policijskom agencijom - kazao je Dautbašić rezimirajući sastanak monitoring timova zemalja zapadnog Balkana s predstavnicima Evropske komisije održan u Briselu početkom ove sedmice.

Prezentirano je još sedam aktivnosti koje je Evropska komisija naložila svim zemljama.  BiH je već ranije mnoge od tih aktivnosti implementirala.

- Monitoring tim BiH je bilateralno već odavno stupio u kontakt sa zemljama, pogotovo zemljama gdje dođe do porasta broja naših azilanata. Imali smo hitnu reakciju prošle godine kada je povećan broj lažnih azilanata u Belgiji. Također je bila hitna reakcija i vrlo dobra komunikacija između naših i švedskih vlasti tokom ove godine, također zbog povećanja bh. azilanata u Švedskoj. Imali smo određeno povećanje ljetos i u Švicarskoj. Bili smo prošle sedmice sa švicarskim kolegama i tamo smo također dogovorili određeni set mjera - precizira Dautbašić i  dodaje da su prije nekoliko dana ostvarili kontakt i s predstavnicima njemačke ambasade u Sarajevu.

U nastavku razgovora za Agenciju FENA izrazio je očekivanje da će  već iduće sedmice na najoperativnijem nivou biti održan sastanak s predstavnicima njemačkih vlasti da bi se dogovorili o modalitetima suradnje Monitoring tima Ministarstva sigurnosti i drugih institucija BiH s nadležnim tijelima Njemačke radi preveniranja pojave lažnih azilanata.

- Zaista nas je neprijatno iznenadila činjenica da je za samo jedan mjesec 630 naših građana tražilo azil u Njemačkoj. U ovom momentu nemamo neuralgičnih tačaka izuzev Njemačke. Broj u Švedskoj se smanjio, broj u Švicarskoj se rapidno smanjio, u Belgiji je već odavno to pitanje riješeno - kazao je Dautbašić.

Navodi da su i zemlje same učestvovale u rješavanju tih problema, imajući u vidu određene promjene u njihovoj legislativi vezano za lažne azilante i praćenje novih standarda u pitanjima azila.

Tako su  Švicarci krajem augusta usvojili nove mjere gdje se zahtjev za azil rješava u provom stepenu u roku od 48 sati, a smanjili su novčani iznos pomoći tražiocu azila.

I Švedska je u maju izvršila izmjene svojih procedura što je atomatski dovelo do smanjenja broja lažnih azilanata.

- To pokazuje koliko su ustvari lažni azilanti dobro obaviješteni da koriste pogodnosti od zemlje do zemlje, zavisno gdje im u datom momentu više odgovara, što kazuje da tu postoji jedan stepen organiziranosti - naglasio je on.

Na pitanje FENA-e šta je „zaštitna klauzula“ i kada bi ona mogla stupiti na snagu, Dautbašić je odgovorio da će najvjerovatnije stupiti na snagu početkom iduće godine.

- To je jedna izmjena postojeće odluke o bezviznom režimu kojim Evropska komisija i Evropska unija smanjuju procedure usvajanja nove odluke da bi nekoga stavili na „crnu listu“, jer prema sadašnjem stanju, jako dugo traje procedura da bi nekoga pomjerili s „bijele“ na „crnu“ listu - pojasnio je Dautbašić.

Ovo je, dodao je, klauzula koja dozvoljava Evropskoj komisiji da suspenduje u određenom periodu bezvizni režim određenoj državi ukoliko se pojave neuralgične situacije. Tako da sama sebi Evropa jednostavno „odvezuje ruke“ i ubrzava te procedure.

- Međutim, sigurno da će bilo koja država ukoliko dođe pod udar te klauzule i ukoliko joj se ponovno uvede vizni režim pa makar i privremeno, ta privremena mjera trajati godinama - upozorio je Dautbašić dodajući da mora biti potpuno jasno da će te mjere ukoliko se uvedu bilo kojoj državi jako dugo ostati na snazi.

Monitoring tim će početkom decembra imati redovni sastanak na koji će pozvati predstavnike zemalja gdje  je BiH  imala veliki broj lažnih azilanata.

- Otvorit ćemo sastanke Monitoring tima i za kolege iz inostranstva, iz drugih zemalja da uspostavimo što bolju saradnju. Naše iskustvo u ovome može pomoći sada njemačkim kolegama, jer mi smo ove neuralgične situacije rješavali tokom prošle i ove godine. Pokušat ćemo objasniti Nijemcima šta mi predlažemo kao mjere koje bi se mogle poduzeti da dođe do smanjenja ovih brojeva, pogotovo kad su u pitanju prevoznici - kazao je on.

Po njegovim riječima, 630 ljudi u toku jednog mjeseca ne može tek tako napustiti zemlju, „tu mora postojati neka organiziranost“.

- Vidjet ćemo da li tu postoji organiziranost kroz prevozničke kompanije ili neki drugi način, da vidimo gdje su ušli u „šengen“, i to je vrlo važno pitanje, i niz drugih pitanja kojima se može pomoći da pronađemo eventualno organizatore tih aktivnosti. Mogu kazati da smo, angažmanom Granične policije, na tragu određenom broju organizatora, pojedinca ili više osoba koji su ovo organizirali za Švedsku i već smo proslijedili švedskim kolegama informacije - kazao je Dautbašić.

Prije nekoliko dana naglasili smo njemačkim kolegama važnost brzina reakcije u odnosu na dobivenu informaciju o broju.

- Znali smo da ima veliko povećanje, dobili smo tu informaciju u Briselu u ponedjeljak, ali tek smo od njemačkih kolega dobili tačan broj ljudi koji su u oktobru tražili azil u Njemačkoj - kazao je Dautbašić.

Podsjetio je da je u posljednjih godinu dana Monitoring tim imao niz aktivnosti.

- Jako smo zaposleni zbog nediscipline naših građana, ali isključivo zbog toga da bismo očuvali bezvizni režim, zbog 99,5 posto putnika koji bezvizni režim koriste zakonito i normalno, da zbog ovih 0,5 posto ne dođemo u situaciju da ponovo moramo da stojimo u redovima pred evropskim ambasadama - kazao je.

Onima koji namjeravaju zatražiti azil u nekoj od evropskih zemalja poručio je da apsolutno ništa ne mogu dobiti odlaskom u bilo koju zemlju EU, azil se ne može dobiti.

- BiH je sigurna zemlja, tako ocijenjena i jedino što mogu napraviti puno posla Monitoring timu, mogu ozbiljno narušiti imidž BiH, a u konačnici ukoliko to bude ovako masovna pojava možemo ponovo doći pod udar viznog režima, što će sigurno predstavljati veliki problem u budućnosti ukoliko se to desi. Dakle, ne mogu ništa ostvariti, a mogu napraviti veliki  problem. Iz tog razloga apelujem da ne podliježu spekulacijama bilo kakvih organizatora ili ljudi koji navode na odlazak u zemlje EU, da takve organizatore prijave policiji, i da jedino što mogu zaraditi jeste zabranu ulaska u zemlje EU od dvije do pet godina -  kazao je Dautbašić.

Posebno je apelirao na romsku populaciju da ne podliježe spekulacijama, jer su Romi najbrojniji među lažnim azilantima.

(FENA/em)