Foto: DEPO PORTAL

Komemoraciji su prisustvovala brojna istaknuta imena kulturne, javne i političke scene u BiH, koja su imala potrebu za posljednjim pozdravom velikom umjetniku.

Skup je otvorila profesorica na Akademiji likovnih umjetnosti u Sarajevu Aida Abadžić-Hodžić, istaknuvši da je Berber pripadao mladoj generaciji koja je u drugoj polovici 20. stoljeća najavila snažniju pojavu bh. umjetnosti u jugoslavenskom kontekstu.

Bio je najistaknutiji predstavnik te generacije studenata koji su se školovali van BiH.

Uz Dževada Hozu, bio je najistaknutiji student i prije otvaranja ALU Sarajevo, a likovni kritičari su već tada te studente nazvali pripadnicima sarajevske škole grafike. Kao student se pojavio na najprestižnijem bijenalu umjetnosti u Ljubljani, gdje je već s 21 godinom osvojio Prešernovu nagradu.

"U njegovom je djelu prepoznatljiva trajna vezanost za domovinu, ne samo kao puki geografski pojam. Berber je bio prvi od umjetnika koji grafici vraća veličinu formata, čime joj daje dostojanstvo. On otvara grafiku u duhu postmoderniteta", kazala je ona.

Dodaje da Berber u ciklusu o Sarajevu oživljava Sarajevo Bašeskijinog vremena, ne želeći historiju koju pišu pobjednici, već onu s margina. Interesuje ga sudbina običnog čovjeka. Za taj je ciklus dobio prestižne nagrade u Tokiju, Nju Delhiju i Monte Karlu.

Podsjetila je i na brojne Berberove angažmane, među kojima je i podatak da je jedan od utemeljitelja ALU Sarajevo, a ciklus koji je radio s tolikom strašću je onaj posvećen arhivama Zemaljskog muzeja BiH iz 2007. godine.

Profesor ALU Sarajevo Ibrahim Krzović naglašava da se umjetnost Mersada Berbera dotiče mnogih. Otkako je njegova umjetnost krenula 60-ih godina prošlog stoljeća nije zastajala. Svijet ju je brzo prepoznao, a to pokazuje osobitost njegova izraza.

"Umjetnost Mersada Berbera ima nešto od barokne raskoši i gospodstva. Postoji istina i nešto što se u savremenim umjetničkim tendecijama naziva balkanski barok ili razuzdanost primitivizma, divlje strasti i zle krvi. Umjetnost Berbera održava plemenite tradicije i gospodstvo. Mersad Berber je umjetnik plemić", zaključio je Krzović.

Akademik Abdulah Šarčević smatra da je Berber bio jedinstvena ličnost, a njegovo je djelo u svijetu afirmirano. Održao je izložbe od Pariza, Madrida do Tokija, gotovo na cijeloj zemaljskoj kugli.

"Berber se s tim erosom koji je svagda nalaženje, a ne samo traženje, svaki put vraća u svoju domovinu, sa svakom svojom slikom. Slikarstvo je vedra utopija Berbera. On govori o iskonu i po tome je pandan velikim umjetnicima poput Maka Dizdara ili Meše Selimovića", naveo je Šarčević.

"Mersad Berber je bio jako poznat i omiljen. Mislim da je ostavio ne samo traga na ovim prostorima, u "jugosferi", već i šire u svijetu, gdje ga svi znaju i cijene", kazao je danas u Sarajevu visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko koji je prisustvovao komemoraciji ovom velikanu umjetničke scene u Galeriji "Roman Petrović".

Inzko ističe da je Berbera vidio nekoliko puta, ali da ga nije lično upoznao, iako je u Beogradu radio četiri godine, a u BiH već osam godina. Dodaje i da u ličnoj kolekciji posjeduje Berberova djela.

"Kada sam bio u Beogradu uvijek se govorilo šta je to standard u Jugoslaviji - da imaš golf, iskra telefon, gorenje, televiziju iz Niša i djela Mersada Berbera", zaključuje sa šalom Inzko.


U Galeriji "Roman Petrović" i Bošnjačkom institutu otvorene su knjige žalosti povodom smrti Mersada Berbera.

(FENA, DEPO PORTAL, BLIN MAGAZIN/md)