ČEFURJI RAUS: Roman koji četiri godine uznemiruje radikalne desničarske struje u Sloveniji i aktuelnog premijera Janeza Janšu.

Iz Ljubljane za DEPO PORTAL: Gana FORIĆ

Kada je prije četiri godine roman 'Čefurji raus', slovenačkog pisca i reditelja porijekom iz BiH Gorana Vojnovića, ugledao svjetlost dana, jednom dijelu slovenačke javnosti 'pao je mrak na oči'. Među njima je svakako i aktuelni premijer Slovenije Janez Janša, te slovenačke desničarske političke struje koje četiri godine kasnije ponovo dižu prašinu i napadaju 'piščevu slobodu govora' na temu života onih koji u ovu državu pristižu iz krajeva južno ili istično od rijeke Kupe. U slučaju Slovenije to su – Bosanci!

Šta je razljutilo Janšu i njegove pristalice?

Neposredan povod za novu hajku protiv Vojnovića bio je njegov nedavni intervju za televizijsku kuću Al Jazeera Balkans u kome je, između ostalog, izjavio sljedeće:
 
“Rijetko kada ćete čuti, posebno sada, da predstavnici vlasti, predsjednici države govore da je ovo ipak država državljana Slovenije. Znači, uvijek se govori o Slovencima i onim drugima. To su možda na prvi pogled sitne stvari, ali one u danim situacijama zauzimaju puno ozbiljniji oblik i onda postanu problematične za prilično širok broj ljudi.”  

Poslije toga Vojnović je u slovenačkom sedmičnjaku Demokracija, u članku „Ko 'Čefurji raus' blatijo Slovenijo“ oštro iznapadan da, nakon što je slovenačka vlada odobrila 365.000 eura finansijske pomoći za snimanje filma “Čefurji raus”, blati Sloveniju. No, nije samo Vojnović bio predmet kritika, iste su upućene i na račun novinarke Al Jazeere Katarine Drlje, kao i ostalih njenih sagovornika koji su govorili na temu tihe etno-diskriminacije u ovoj zemlji.

Međutim, uprkos bijesu koji isijava iz desničarskog političkog okrilja Republike Slovenije, film Gorana Vojnovića 'Čefurji raus' ne samo da je finansiran od slovenačke vlade, već je na Slovenskom Filmskom Fondu sa znatno više novca podržan kao jedan od najboljih filmskih scenarija u Sloveniji ove godine, dok je istoimeni roman, unatoč sramnoj policijskoj istrazi kojoj je bio podvrgnut, ovjenčan nagradom Prešernovog sklada, što je jedno od najcjenjenijih i najvećih priznanja na području umjetnosti u ovoj državi. 

Druga strana 'dežele'

Ne hajući ni za desničarske političke stavove ni za uzburkanu slovenačku javnost, poznata filmska kuća Arsmedia iz Ljubljane, na čelu sa uglednim filmskim producentom Francijem Zajcom, ovoga ljeta i jeseni snima film po Vojnovićevom kontraverznom romanu; taj dio filma realizira se u Visokom i Kaknju u koprodukciji sa DEPO-om iz Sarajeva. 

Film koji prikazuje surovu realnost i život južnjaka u Sloveniji, tačnije u ljubljanskom naselju Fužine, će do kraja ove godine ući u fazu postprodukcije, dok se njegova premijera očekuje sredinom naredne godine. Glavne uloge u filmu igraju bh. glumci, Emir Hadžihafizbegović i Mediha Musliović, te Mustafa Nadarević, Muamer Kasumović, kao i brojni slovenački glumci. Koscenarista na filmu je najpoznatiji bh. književnik Abdulah Sidran.  

U međuvremenu, polemike u Sloveniji ne jenjavaju, dok se u slovenačkim časopisima, na forumima, kao i na blogovima odvijaju žestoke rasprave o piščevom pravu na 'slobodu izražavanja i govora'. Oprečni Vojnovićev roman pokrenuo je i lavinu različitih i suprotstavljenih mišljenja o ksenofobiji, kao i o diskriminaciji naroda iz bivše Jugoslavije (tzv. čefura) u slovenačkom društvu.  

GORAN VOJNOVIĆ: "Rijetko kada ćete čuti, posebno sada, da predstavnici vlasti, predsjednici države govore da je ovo ipak država državljana Slovenije. Znači, uvijek se govori o Slovencima i onim drugima. To su možda na prvi pogled sitne stvari, ali one u danim situacijama zauzimaju puno ozbiljniji oblik i onda postanu problematične za prilično širok broj ljudi".

Dokle idu rasprave na ovu temu i skriveno diskriminisanje 'onih koji nisu Slovenci', zorno potvrđuje i politički incident s kraja prošle godine, kada je na zvaničnoj stranici Slovenske Demokratske Stranke, čiji je predsjednik Janez Janša, objavljen tekst navodnog Tomaža Majera. U tekstu se, nakon zvanične pobjede liste Zorana Jankovića 'Pozitivna Slovenija' na izborima 2011. godine, analiziraju izbori i izborno tijelo koje je glasalo za ovu listu, te dolazi do zaključka da su za Jankovića glasali 'novi državljani', koji su u Sloveniju došli iz nekadašnjih republika bivše Jugoslavije nakon 1991. i 1992. godine i dobili slovenačko državljanstvo.

Ovakve stavove Janković je oštro osudio, kao i predsjednik Republike Slovenije Danilo Türk, tvrdivši da je u tekstu prekoračena granica prihvatljive slobode izražavanja. Isti tekst osudile su i liberalne demokrate, socijaldemokrate, kao i demokratski osviještena slovenačka javnost.

No, ovakve analize ipak su donijele korist desničarskim krugovima. Nakon tenzija između slovenačke ljevice i desnice, Janković nije dobio dovoljno glasova u Državnom zboru (parlamentu) Republike Slovenije za mandatara, što je, na kraju, uspjelo sadašnjem premijeru Janezu Janši.

A ko su, ustvari, čefuri?

I dok u slovenačkoj javnosti tenzije između 'došljaka' i onih koji to nisu pune novinske stupce i hrane polemičke rasprave između radikalne desnice i demokratske ljevice, jednu od najpoznatijih definicija čefura donosi muzičar Robert Pešut-Magnifico u svojoj pjesmi „Kdo je čefur?“.

„Čefur je osoba koja živi na prostoru određene države,
a ipak nije član tamošnje nacionalne većine.

U slovenačkom primjeru to su ljudi koji dolaze iz krajeva južno ili istočno od
rijeke Kupe. Među čefure u većini slučajeva ubrajamo i njihove
potomke.

Po svojoj fizionomiji oni se od pripadnika većinskoga
dijela populacije razlikuju po niskom čelu, spojenim obrvama,
izraženim jagodicama i snažnoj donjoj vilici.

Osnovne karakteristike njihova ponašanja su: vole lagodan život, psuju, uživaju u
alkoholu, nježnijem spolu, nogometu. Obožavaju kič i zlatni nakit.

Drage su im borilačke vještine i dosta puta znaju biti agresivni,
ponekad i sasvim bez razloga. Vrijeme njihove aklimatizacije u
većini slučajeva traje dosta dugo.”

Dajući kroz opis čefura opis samog sebe, Magnifico na najednostavniji i najdirektniji način ukazuje na svu apsurdnost straha i zazora koji dio slovenačkog političkog establišmenta i slovenačke javnosti ima od svega što je 'drugačije u deželi'.  

(DEPO PORTAL/BLIN MAGAZIN)