Razgovarala: Elma MURIĆ

Petog jula, u izboru 'Agencije za izbor najmenadžera BiH', odabrani ste za 'najnačelnika opštine u BiH' za 2012. godinu. Šta Vam je donijelo tu titulu, po čemu se razlikujete od ostalih načelnika i koje Vas odluke i dostignuća izdvajaju u odnosu na ostale?

Titula „Najnačelnik opštine u BiH“ nije prvi put u mojim rukama – još 2007. godine, u okviru mog prvog načelničkog mandata, postao sam nosilac ovog priznanja. Kada sam 2012. godine ponovno proglašen za najnačelnika, moram priznati da mi je bilo veoma drago, jer u obrazloženju nagrade stoji da je to priznanje za moje “uspješno osmogodišnje vođenje Općine Centar tokom dva uzastopna načelnička mandata, zatim priznanje kontinuiranim ulaganjima u komunalnu infrastrukturu, saobraćajnice, ambulante, uređenje parkova, izletišta, vodovodne i kanalizacione mreže, javne rasvjete i svega što doprinosi boljem životu građana, kao i za razvoj demokratskih odnosa na području općine Centar Sarajevo”. Osim pomenutih, Općina Centar i ja kao načelnik smo za ovih osam godina dobili niz priznanja od kojih bih izdvojio samo neke – Internacionalna liga humanista mi je nedavno dodijelila „Zlatnu plaketu sa zlatnom značkom“, a 2010. sam dobio „Zlatnu plaketu“ za razvoj lokalne samouprave, dok je Općina pod mojim vodstvom dobitnik „Zlatne povelje mira“. Sve nagrade dokazuju da uposlenici Centra kvalitetno obavljaju svoj posao, što je adekvatno prepoznato i nagrađeno.

Na čemu se bazira Vaš predizborni program i šta smatrate presudnim za ponovno dobijanje glasova građana Sarajeva?

Mi u Socijaldemokratskoj partiji svoju predizbornu kampanju temeljimo na povjerenju koje mi već osam godina ukazuju građani općine Centar, te na njihovom zadovoljstvu urađenim uz poruku da Općina Centar ide naprijed. Ponosan sam što mogu reći da smo ispunili 92% obećanja datih u okviru našeg izbornog programa iz 2008. godine. Na web stranici www.obecano-ispunjeno.ba svi građani mogu pogledati kompletan spisak predizbornih obećanja i procentualni stepen ispunjenosti za svaki projekat pojedinačno, kao i objektivno objašnjenje za projekte koji nisu u potpunosti izvršeni.

Dugo ste prvi čovjek Općine Centar, šta ste u svom osmogodišnjem mandatu konkretno napravili na poboljšanju kvalitete života građana, odnosno šta smatrate najbitnijim rezultatima?

Vaše i moje viđenje najbitnijeg ne podrazumijeva iste projekte. Vama je možda najbitnije da u blizini svoje kuće imate dječiji park, a meni da u rekordnom roku dobijem rješenje o osnivanju trgovačke radnje. Zbog toga je nezahvalno izdvajati bilo koji projekat, jer svaki od njih u konačnici unapređuje kvalitet življenja. Ne postoji oblast u kojoj Općina ne učestvuje, sve u cilju zadovoljena potreba naših građana – saniramo ceste, podržavamo humanitarne akcije i kulturne događaje, brinemo za djecu bez roditeljskog staranja, pomažemo našim penzionerima, borcima, studentima... Značajna sredstva iz budžeta izdvajamo za realizaciju projekata koji nisu u našoj nadležnosti – kao što je sanacija škola, jer smatramo da smo dužni za naše najmlađe stvoriti najbolje uslove za igru i učenje. Kada povučemo paralelu o stanju infrastrukture na području Centra danas i prije osam godina, jasno je da smo uradili jako puno posla, i nismo stali – u skorije vrijeme uredili smo šetnicu na obali Maka Dizdara, izgradili smo pješački most koji tu šetnicu spaja sa obalom Kulina bana, a slijedeći veliki poduhvat nam je uređenje Radićeve ulice. Budući da je Općina Centar bazirana na razvoj turizma kao granu privrede, trudimo se da stvorimo ambijent koji će biti atraktivan za turiste i lijep za život naših građana. Već osam godina ulažemo veliki trud i novac kako bi Sarajlije i naši gosti mogli uživati u parku „Jezero“, zelenoj oazi koja se proteže ispod gradskog porodilišta „Zehra Muidović“. Mnoge Sarajlije se na ovoj zelenoj oazi rado rekreiraju, trče, šetaju i udišu svjež zrak, pojedini se vole odmoriti na klupama i izvesti one najmlađe na dječije igralište.

Interesantno je da bilbord na toj lokaciji stoji već tri godine, što političkoj partiji koju ste pomenuli nije nikad ranije predstavljalo problem. Uloga spomenutog bilborda je upravo suprotna od one koju ste u pitanju naveli, njegova konstrukcija štiti prolaznike od eventualnog urušavanja i za oči posmatrača izgleda ljepše nego ruševna zgrada.

Šta i koliko Općina Centar radi na rješavanju problema socijalno ugroženih kategorija stanovništva?

Mi u Općini Centar kontinuirano izdvajamo sredstva iz budžeta za pomoć građanima slabijeg imovnog stanja. Za pomoć socijalno najugroženijim kategorijama stanovništva samo u 2012. godini je izdvojeno 537.000 KM, od čega je za urgentne socijalne pomoći planirano 130.000 KM, te 180.000 KM za participaciju za kruh i mlijeko socijalno ugroženim penzionerima, starijim osobama bez srodnika i osobama sa posebnim potrebama. Mnogo je projekata koji za cilj imaju pomoć našim sugrađanima, navešću samo neke - finansiramo nabavku užine za osnovce i lijekova koji se ne nalaze na esencijalnoj listi; saniramo stanove socijalno ugroženih porodica i izdvajamo sredstva za plaćanje privremenog smještaja našim sugrađanima koji to nisu u mogućnosti. Različite su ljudske potrebe i nerealno je očekivati opšte zadovoljstvo, ali naša je namjera bila pomoći svima kojima je potrebno, i mislim da u tome uspijevamo. SDP je opredijeljen da svim socijalno ugroženim kategorijama obezbijedi dostojanstvenost, jednakost i ravnopravne uvjete za život. Općina Centar je poznata po svojoj multikulturalnosti, multietničnosti i multikonfesionalnosti. Ljudska prava svih naših građana ostaće naša temeljna zadaća, a jedino vladavinom zakona i njihovim potpunim poštivanjem, biće obezbijeđena sva prava građana.

Problem parkiranja u Centru je aktuelan već godinama. Šta se dosad konkretno uradilo na ovom planu? Obećali ste i nove podzemne garaže, šta će od tog obećanja biti i na kojim lokacijama će se graditi?

Problem parkiranja je aktuelan u čitavom gradu, i posljednih godina smo ga počeli rješavati - izgradnjom BBI centra i garaže na Koševskom Brdu, međutim, iako se zaista trudimo, to se ne rješava preko noći. Izgradnjom Al Shiddi centra dobićemo oko 1100 parking mjesta u centru grada, u planu je izgradnja garaže kod Narodnog pozorišta – projekat koji vodi Ministarstvo saobraćaja Kantona Sarajevo, te u Gundulićevoj ulici – što ćemo vjerovatno realizovati sa vlastitim sredstvima. Na mjestu školskog dvorišta Metalac, iza Prve gimnazije, također ćemo sagraditi podzemnu garažu sa 350 parking mjesta – Općinsko vijeće Centar je na posljednjoj sjednici donijelo Odluku o pristupanju izradi Urbanističkog projekta. Osim garaže, tu je planirana i izgradnja zatvorene fiskulturne sale i uređenje otvorenih prostora za održavanje kulturnih i sportskih manifestacija. Namjera nam je riješiti problem saobraćaja u mirovanju i u naselju Ciglane, a kad je u pitanju ispunjenje obećanog, mislim da građani Centra dobro znaju da ja svoja obećanja ispunjavam. Moram istaći da sam zadovoljan odredbama Zakona o građenju koje obavezuju investitore da obezbijede parking mjesto za svaki stan koji sagrade, u skladu s tim, očekujemo postepeno rješavanje problema parkiranja.

Kad već pominjete Al Shiddi centar, on je trenutno jedno od najvećih nedovršenih betonskih zdanja u Općini Centru, koje počinje bivati ruglom grada... Šta će biti sa ovim projektom?

Koliko mi je poznato, ovaj projekat bi trebao uskoro biti završen, ali za više informacija bih Vas zamolio da se obratite Ministarstvu prostornog uređenja i zaštite okoliša Kantona Sarajevo. Općina Centar izdaje odobrenja za građenje za objekte čija ukupna površina ne premašuje 5.000 kvadratnih metara, a Al Shiddi kompleks svakako ne spada u ovu skupinu.

No, to nije jedino gradsko ruglo, SBB BIH Vas je nedavno prozvao za postavljanje bilborda na ruševne zgrade u općini. aludirajući na to da neke zgrade u Općini Centar predstavljaju opasnost za građane, posebno u zimskim mjesecima... Slažete li se sa sličnim prigovorima, da ova sarajevska opština obiluje nedovršenim ili napola srušenim betonskim zdanjima, koja su i ruglo grada i potencijalna opsanost po građane?

Iskustva razvijenih zemalja su pokazala da je pored izgradnje azila neophodno i kontinuirano provođenje organizovane aktivnosti na sterilizaciji i kastraciji - jedinom efikasnom i humanom načinu smanjenja broja napušenih životinja. Za tu namjenu Općina svake godine izdvaja određena finansijska sredstva - ove godine smo obezbijedili 20.000 KM.

Interesantno je da bilbord na toj lokaciji stoji već tri godine, što političkoj partiji koju ste pomenuli nije nikad ranije predstavljalo problem. Uloga spomenutog bilborda je upravo suprotna od one koju ste u pitanju naveli, njegova konstrukcija štiti prolaznike od eventualnog urušavanja i za oči posmatrača izgleda ljepše nego ruševna zgrada. Inače, moram istaći da za postavljanje bilborda postoji uredno izdata dozvola – što svo građani mogu vrlo jednostavno provjeriti. Zgrada na koju je postavljena konstrukcija je privatno vlasništvo Crvenog križa, a 2009. godine je proglašena nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine, zbog čega Općina Centar nema zakonskih mogućnosti da pokrene projekat sanacije. Smatram da su neutemeljeni prigovori da se na teritoriji Centra nalaze ruševna zdanja, dovoljno je pogledati fotografije snimljene neposredno nakon završetka rata i pogledati iste dijelove danas – vidjećete koliko smo sanirali i izgradili. Pokrenuli smo i projekat izgradnje zamjenskih stambenih jedinica kako bismo uklanjali ruševne objekte, a na Sepetarevcu smo napravili zgradu u kojoj su smještene porodice iz ruševnih zgrada.

Smetaju li Vam čopori napuštenih pasa koji lutaju glavnim gradskim ulicama, što je, doduše, problem svih sarajevskih općina? Na koji način Općina Centar rješava ovaj problem i kako ga planira rješavati u budućnosti? Konkretno, koliko finansijskih sredstava općina izdvaja za azil u Prači?

Naravno da mi smetaju, kao i svakom drugom stanovniku Sarajeva, mislim da je ovo problem koji nikoga ne ostavlja ravnodušnim. Kada je u pitanju sklonište za napuštene životinje u Prači, to je projekat kojim koordinira Ministarstvo privrede Kantona Sarajevo, a za koji je Općina Centar iz budžeta ove godine izdvojila 70.000 KM – koliko je dogovoreno sa Ministarstvom. Izgradnja azila na teritoriji općine Centar za napuštene životinje sa našeg područja nije dobra ideja – na taj način bismo vrlo brzo uklonili životinje sa ulica, ali ko nam može garantovati da ne bi ponovo došli iz drugih dijelova grada, da ih neko ne bi dovezao i ostavio nama? Iskustva razvijenih zemalja su pokazala da je pored izgradnje azila neophodno i kontinuirano provođenje organizovane aktivnosti na sterilizaciji i kastraciji - jedinom efikasnom i humanom načinu smanjenja broja napušenih životinja. Za tu namjenu Općina svake godine izdvaja određena finansijska sredstva - ove godine smo obezbijedili 20.000 KM, i zaista moram istaći da imamo odličnu saradnju sa udruženjima za zaštitu životinja, čiji su aktivisti dovodili pse na kastraciju koju sprovode djelatnici Javne ustanove Kantonalna veterinarska stanica.

Svojevremeno ste dali punu podršku i najavili izgradnju Muzeja opsade Sarajeva, iznimno zahtjevnog i skupog projekta, a s druge strane 4. oktobra, samo par dana prije izbora, svoja vrata zatvara Zemaljski muzej BiH? Možete li prokomentirati ove kontradiktornosti i koliko Općina Centar uopće može učestvovati u rješavanju problema vitalnih institucija bh. kulture.  Kakvu sliku građanima, ali i turistima, pružaju zatvoreni muzeji i umjetničke galerije u glavnom gradu BiH?

Kao stanovniku glavnog grada, neizmjerno mi je žao zbog nemilog događaja koji je najavljen za 4. oktobar, vjerujem da svi čuvamo najljepše uspomene na fascinantne postavke Zemaljskog muzeja. Općina Centar je ostvarila dobru suradnju sa upravom Muzeja zahvaljujući kojoj su naši osnovci imali priliku pogledati muzejske zbirke. Tužno je što nikad nije definirano ko je nadležan za osiguranje sredstava potrebnih za rad naše najstarije muzejske institucije. Nadam se da će ovo pitanje biti riješeno u najbržem mogućem roku, jer su našem gradu neophodne kulturne i naučne institucije – zbog naše djece, turista i nas samih. Spomenuli ste Muzej opsade Sarajeva – Općina Centar je osigurala zemljište na kojem će biti izgrađen, veći dio novca ćemo obezbijediti u budžetu za narednu godinu, a očekujemo i pomoć sa svih nivoa vlasti, kao i bratskih evropskih gradova, jer se zaista radi o projektu čiji su značaj prepoznali svi, posebno oni koji su ovdje proveli rat.

Gradonačelnik Behmen nedavno je uputio pismo ministru Muhamedu Budimliću povodom okupljanja mladih u sarajevskim parkovima, posebno izdvojivši Veliki park kao mjesto gdje se okupljaju 'sumnjiva lica', tražeći kokretne policijske mjere. No, ostaje činjenica da su parkovi u toku ljetnih mjeseci jedina okupljališta mladih, te da nemaju alternativu budući da ne postoji neki centar za mlade u kojem bi mogli provoditi vrijeme. Opcije su kafana ili ulica...Kako vidite rješenje ovog problema, kao i suzbijanje maloljetne delikvencije i kriminala na ulicama Sarajeva?

Općina Centar je osnivač Javne ustanove Centar za kulturu "Sarajevo" u Jelićevoj ulici, koji kroz svoje segmente kulturnog i obrazovnog djelovanja preferira rad sa djecom, mladima i građanima, afirmiše stvaralaštvo mladih, uvažavajući i ostale kategorije društva. Centar za mlade je dio JU Centar za kulturu "Sarajevo", koji svoje aktivnosti realizira u prostorijama smještenim na Gorici u ulici Avde Jabučice 52. Centar obuhvata rad čitave lepeze sekcija i grupa koje se bave umjetničkim stvaralaštvom i realiziraju zanimljive projekte vezane za muziku, likovnu i filmsku umjetnost, dramu i književnost, informatiku i sl. U adekvatno opremljenim prostorijama, uz podršku stručnjaka umjetnošću se na različite načine bave naši mladi sugrađani u dobi od 15 – 30 godina, a koji imaju prebivalište ili pohađaju škole i fakultete na području općine Centar. Već sam spomenuo park na Betaniji, trenutno smo u fazi postavljanja javne rasvjete na cijeloj njegovoj površini, a postavićemo i nadzorne kamere koje bi trebale predstavljati rješenje za neprimjereno ponašanje pojedinaca. Inače, za parkovske površine u našem gradu zaduženo je Ministarstvo prostornog uređenja i zaštite okoliša Kantona Sarajevo.

Budući da ste već izjavili da vaša općina ove godine raspolaže budžetom od 40 miliona KM te da nijedan od problema nije nerješiv, ako budete ponovo izabrani za načelnika, čega ćete se prvo prihvatiti?

Prioritet nam je projekat vodosnabdijevanja naselja Nahorevo – i to jednog dijela u kojem građani nemaju vode, po rubnim dijelovima općine planiramo asfaltirati nekoliko saobraćajnica, sanirati postojeću kanalizacionu mrežu i postaviti javnu rasvjetu. Uskoro ćemo dobiti građevinsku dozvolu za izgradnju škole u naselju Šip – radi se o projektu vrijednom šest miliona maraka, zatim planiramo šetnice na Obali Maka Dizdara i Vilsonovog šetališta produžiti uzvodno – koliko to prostorne mogućnosti budu dozvoljavale, i još 400 većih i manjih projekta među kojima su projekti iz oblasti socijalne zaštite kako bi naši građani vodili što kvalitetniji život.

S obzirom na burne političke događaje u i oko SDP-a koji su se izdešavali ovog ljeta, smatrate li da je autoritet kandidata ove partije u javnosti donekle poljuljan ili suprotno - iz svega može da se izvuče pozitivan rezultat?

Mislim da dešavanja u našoj okolini ne smiju utjecati na naš rad. Isto tako mislim da SDP-ovi kandidati kao pojedinci ne mogu ispaštati ni u kojem smislu zbog događaja za koje nisu direktno vezani. Naš, kako vi kažete, „autoritet u javnosti“ se direktno veže uz naš rad - koji građani već dugi niz godina ocjenjuju kao uspješan. Uvjeren sam da će realna slika Općine Centar, koja je svakim danom sve uređenija, biti presudan faktor kada je povjerenje građana u pitanju.

(DEPO Portal)