ZAUZETI 'VAŽNIJIM PITANJIMA' PREDIZBORNIH PREPUCAVANJA

Bh. političari i vlast bez stava u vezi sa sporazumom Izetbegović - Tuđman

Arhiva 21.09.12, 14:50h

Većina klubova parlamentarnih stranaka u BiH još nemaju izgrađen stav o definiranju granica između naše zemlje i Hrvatske na osnovu sporazuma Izetbegović - Tuđman iz 1999. godine, iako hrvatska vlast ovom pitanju pridaje iznimnu pažnju te su sve prilike da će sporazum biti ratificiran u Saboru Republike Hrvatske već do kraja ovog mjeseca

koridor Neum

Sudeći prema stavovima poslanika u Predstavničkom domu parlamenta BiH, zakonodavna vlast u BiH cijeli proces u Hrvatskoj prati s poslovničnom uzdržanošću.

Klubovi parlamentarnih stranaka ratificiranje sporazuma još nisu ni razmatrali, iako je, da bi apsurd bio potpun, posljednjih mjeseci, kako se bliži dan priključenja Hrvatske EU, pitanje utvrđivanja granica postalo goruće u odnosima dvije države. O tome, uostalom, dovoljno govori i angažman čelništva EU, na čelu s komesarom za proširenje Štefanom Fileom, prenose Nezavisne novine.

U ovom trenutku se čini da su, uprkos najavama o potvrđivanju u Hrvatskom saboru, male šanse za ratificiranje sporazuma u parlamentu BiH.

Mirza Kušljugić, poslanik SDP-a zadužen za ova pitanja, kaže da će SDP sačekati ishod nedavno započetih pregovora.

"Potrebno je da vidimo i šta piše u tom sporazumu. Samo razgraničenje nije diskutabilno, ali su diskutabilni luka Ploče i Neumski zaljev. Dok ne vidimo čitav ugovor i čitav dogovor - ne možemo ništa reći", kaže Kušljugić.

Za SNSD je, pak, najspornije razgraničenje u regiji Kostajnice i Dubice, ali ništa manje važno ni pitanje statusa luke Ploče. Lazar Prodanović, zamjenik predsjedavajućeg Kluba poslanika SNSD-a, ističe da je sporazum Izetbegović - Tuđman u izvornoj formi za njih neprihvatljiv.

Kasim Trnka, jedan od vodećih eksperata za ustavno pravo iz BiH, smatra da za konačnu odluku o (ne)prihvatanju sporazuma treba detaljno pregledati graničnu liniju koju su utvrdile ekspertne grupe u okviru sporazuma Tuđman - Izetbegović.

"Očigledno ima još otvorenih pitanja, najprije što Hrvatska postavlja pitanje otoka Školj, a drugo jer je Hrvatska dobila 15 hektara zemljišta BiH, na šta skreće pažnju i sam premijer Zoran Milanović. Ni RS nije zadovoljna razgraničenjem kod Kostajnice, tako da će to pitanje sigurno biti postavljeno kada dođe na ratifikaciju u parlament BiH", navodi Trnka.

On upozorava da kod razgranjičenja u pojasu Neuma i Kleka BiH mora obezbijediti direktan pristup otvorenom moru, izvan suvereniteta Hrvatske, na način da hrvatska policija i carine ne mogu pregledati bh. brodove.

"Taj sporazum je štetan za RS pa time i za BiH. Smatramo da bi dvije komisije za rješavanje pitanja granica trebalo da pokušaju pronaći kompromis. Potrebno je postići dogovor koji neće ići na štetu građana RS u opštinama Kostajnica i Dubica", naglašava Prodanović. Šef Kluba poslanika SDS-a Mladen Bosić kaže da ova stranka još nije zauzela stav po pitanju razgraničenja.

"Kada to pitanje dođe na dnevni red, SDS će ga razmotriti, uz konsultacije s partnerima iz RS", navodi Bosić.

Ni HDZ BiH se previše ne žuri. Šef Kluba poslanika ove stranke Mato Franjičević smatra da uopće nema potrebe za žurbom.

"Mislim da to nije nešto što je hitno. Čak vjerujem da će proteći dosta vremena do stavljanja sporazuma u parlamentarnu proceduru", ističe Franjičević. I iz SDA najavljuju da će zvaničan stav o razgraničenju s Hrvatskom zauzeti tek kada sporazum detaljno iščitaju i analiziraju.

No, prema riječima Šemsudina Mehmedovića, zamjenika predsjedavajućeg Kluba SDA, o nekim pitanjima nema pregovora.

"Ukoliko državi BiH pripadnu dva otoka Školj i bude obezbijeđen pristup luci Ploče, ukoliko elementarne stvari budu obezbijeđene, mi ćemo glasati za sporazum", kaže Mehmedović.

Da će pitanje ratificiranja sporazuma Izetbegović - Tuđman jako teško proći u BiH, bez obzira na odluku Hrvatskog sabora, juče je potvrdio i predsjednik RS Milorad Dodik, koji je rekao da će ratifikacija morati biti osporena ako to ne zadovoljava interese RS na Uni kod Kostajnice.

"Alija Izetbegović nije reprezentant BiH u tom dijelu, niti onaj ko bi mogao da vodi računa i o našim interesima i zbog toga nije uvažena priča koja je danas dosta važna, a to je granica na rijeci Uni i još na nekim prostorima", rekao je Dodik.



Ministar vanjskih poslova BiH Zlatko Lagumdžija rekao je juče za agenciju Anadolija da ne postoji opasnost da BiH i njeno more budu izolirani nakon izgradnje pelješkog mosta.

"Mora se uvažavati činjenica da BiH suverena zemlja i da integriranje Hrvatske i EU ne može derogirati puni suverenitet BiH i njenu integraciju. Nijedno rješenje ne može biti takvo da bi dovodilo u pitanje suverenitet BiH i pristup otvorenom moru, što je naš interes. Mislim da postoji puna svijest svih učesnika da je to nešto što mora biti riješeno, inače rješenja nema", rekao je Lagumdžija. On je potvrdio da je tokom pregovora u Briselu bilo riječi i o povezivanju Hrvatske sa zaleđem i Dubrovnikom, ali i o Neumu, neuskom koridoru i luci Ploče.

(DEPO/BLIN/em)