Od 14. do 16. septembra „Slovo Gorčina“ živjet će kroz pjesničke večeri i recitale, likovne izložbe, promocije knjiga, okrugle stolove i diskusije, dodjeljivanje nagrade najboljem prošlogodišnjem bh. mladom pjesniku... I po tome mnogo intenzivnije i pamćenju podatnije nego ovih ratnih i poratnih, umjetnošću i kulturnim zbivanjima presušnim godinama. No, po jednom svome događaju posebno, ovogodišnje stolačke svetkovine ljepote i mudrosti svakako bi trebale zauzeti ekskluzivni prostor u hronikama „Slova Gorčina“ i samog grada Stoca. I, bez ikakvog dvoumljenja – dobiti trajno mjesto u povijesti civilizacijskih nastojanja i postignuća ovoga društva, ma gdje ono sutra bilo. To je prezentiranje i otvaranje potpuno inovirane postavke „Makove hiže“, stolačkog doma sarajevske Fondacije Mak Dizdar koja ovdje postoji i, mnogostruko i mnogoliko, mahom uzvodno i preko brana i zabrana, uspješno i upečatljivo djeluje već pet godina.

U „Makovoj hiži“ bit će, najprije, pokazana koncepcijski i sadržajno obogaćena stalna postavka stvaralačke, životne ostavštine Maka Dizdara, pjesnika kome je „Hiža“ posvećena i čije ime nosi. Tim će činom Fondacija, između ostalog, obilježiti 95. godišnjicu Makova rođenja, koja pada 17. oktobra. Još impresivnija novost i, svakako, veoma bitan datum za svekoliki život ove zemlje i njena sporadična nastojanja da se sačuva, prezentira i u svijetu s ponosom afirmira ono najveličanstvenije što nam je ostalo u našoj dugovjekoj historiji - otvaranje je novog dijela stalne postavke „Makove hiže“, pod imenom „Stećci – simboli i poruke“. Izložbe koja, zajedno sa Makovom poetskom, znanstvenom i ljudskom ostavštinom čini dobrodošlu i očekivano skladnu, pa ipak jednu sasvim novu, fascinantnu sintezu.

Kolektivna izložba „Stećci – simboli i poruke“ – uz saradnju i pomoć „Slova Gorčina“ i Umjetničke kolonije Počitelj - osmišljena je i dizajnirana u „Makovoj hiži“ kao ogled i iskaz o za nas idiomatskom značenju stećka, o tome šta je to stećak i koliko je on za nas danas važan, šta nam stećak poručuje i daje i koliko smo svi, i danas i sutra, mi ovdje, stećku dužni. I koliko dugove ne pamtimo i do dužnosti ne držimo. Ktome, ova izložba, paralelno svome kritičkom kontekstu, ilustrira i osvjetljava žilavu i profetsku opstojnost znanja i osjećanja o tome koliko je stećak prisutan kao simbol i kao poruka, izvor i inspiracija, tema i cilj, kako je stećak golemo, neizmjerljivo i neprocjenjivo vrelo i novih, umjetničkih nadahnuća i postignuća, oslonjenih i vođenih kreativnošću genija naših davnih ali sve bližih predaka, pa i neprikrivenim patriotskim nabojem...

Izložba „Stećci – simboli i poruke“, dakako, uz sve što sama po sebi jeste, priznanje je i skromni doprinos Fondacije Mak Dizdar aktivnostima nekih institucija ove i nama susjednih država što su stale u zaštitu i spas stećka i beskrajno, fantastično vrijednih, lijepih i rječitih njegovih nekropola, što nastoje da stećke uvrste među najglasovitije zaštićene spomenike svjetske baštine, ljudskog duha i čovjekove ruke. Gdje oni po svemu i pripadaju.

Izložba će biti predstavljena u avliji, enterijerima, galeriji, i bašči Makove hiže, a sastoji se od:

•    Crteža u tušu „ Motivi sa stećaka“ švicarskog umjetnika i historičara umjetnosti Rudolfa Kutzlija, autora kod nas neobjavljene knjige „Bogumili – historija, umjetnost i kultura“ najvećim dijelom posvećene stećcima
•    Reljefa na zidovima avlije i bašče bosanskohercegovačko-australskog akademskog kipara Adisa Fejzića pod nazivom „Meditacije o stećku“
•    „Dobri Bošnjani“, keramike inspirisane motivima sa stećaka autorice Halide Emrić
•    Replike stećaka u gipsu Senada Šabovića
•    „Bosančica“, slova našeg srednjovjekovnog pisma u metalnim odljevcima Amre Zulfikarpašić
•    „Ororots - Stećci iz Armenije“, fotografije Gorčina Dizdara

Druženje u Makovoj hiži počinje u 18 sati, svečano otvaranje, uz prigodnu riječ predsjednika Fondacije Mak Dizdar Envera Dizdara, dešava se u 19 sati, a u 19:30 glumac Nedžad Maksumić recitovat će izbor iz bosanskohercegovačke srednjovjekovne književnosti.

Fondacija Mak Dizdar poziva sve znalce i znatiželjnike da nam se pridruže u ovoj posveti veličanstvenoj umjetnosti srednjovjekovne Bosne i djelu njenog pjesnika Maka Dizdara.

Fondacija Mak Dizdar osnovana je 2001. godine, sa prvenstvenim ciljem zaštite i afirmacije poetskog i znanstvenog djela Maka Dizdara. Vremenom i prirodno, aktivnosti Fondacije proširile se su na promociju cjelokupne bosanskohercegovačke kulture, pa i same ideje takve, zajedničke kulture zemlje Bosne i države Bosne i Hercegovine. Makova hiža u Stocu centar je Fondacije Mak Dizdar, posvećen koliko predstavljanju Makovog naslijeđa u vlasništvu Fondacije, toliko i umjetnosti stećka pa i cjelokupnog civlizacijskog naslijeđa stolačkog kraja i svih bosanskohercegovačkih prostora i vremena.  

(DEPO/BLIN/kr)