Puštajući svoje ljubimce na ulice njihovi donedavni vlasnici doprinose povećanju pasa lutalica, koji u čoporima lutaju gradom ugrožavajući kako građane tako i druge životinje.
Tako su psi u Bugojnu raskomadali sedamdeset koka nosilica i dva pijetla, a u Pionirskoj dolini čopor pasa ušao je u prostor ZOO Pionirska dolina gdje su zaklali četiri klokana.
Riječ o slučajevima koji su se desili u posljednja dva dana.
O tome kako ovaj problem riješiti na human i učinkovit način i šta Veterinarski fakultet konkretno može uraditi u razgovoru za Fenu govorio je dekan fakulteta Nihad Fejzić.
Fejzić kaže da kad su u pitanju napušteni psi ili psi lutalice, slijedom zakonskih propisa (zakon o zaštiti i dobrobiti životinja) koji je usvojen u BiH 2008 godne, napuštene su ranije prakse ubijanja, odnosno eutanazije pasa i mačaka.
- Zbog populacijske i reprodukcijske dinamike mesoždera, pojavio se problem enormnog povećanja broja napuštenih pasa u gradskim sredinama. Prema nekim zadnjim istraživanjima koje je provela nevladina organizacija DOG TRUS u saradnji sa Veterinarskim fakultetom, broj pasa lutalica u Sarajevu prelazi cifru od 10.000, kaže Fejzić.
Prema njegovim riječima, primjenu Zakona o dobrobiti životinja smo dočekali potpuno nespremni, nije bilo azila za smještaj napuštenih životinja, nije provedena registracija svih pasa i mačaka.
- Jedan od odgovora na smanjenje populacije napuštenih pasa i mačaka jeste bio postupak sterilizacije, što u prijevodu znači, blokada ili hirurški prekid reprodukcijskog ciklusa u cilju smanjenja broja novih pasa i mačaka bez vlasnika. Veterinarski fakultet Sarajevo, odnosno naša Klinika za hirurgiju je u dosadašnjem periodu učestovala u svim akcijama sterilizacije pasa i mačaka koje su se provodile od strane Ministarstva privrede kantona
Hirurški zahvat se provodi u specijaliziranim uslovima na našoj kirurškoj klinici koja je i jedina specijalizirana veterinarska kirurška klinika u BiH, naveo je.
Fejzić ističe da je doprinos Vetreinarskog fakulteta u smanjenju broja pasa lutalica kroz hiruršku sterilizaciju bio ogroman.
- Treba imati na umu da sterilizacija samostalno neće riješiti problem napuštenih pasa i mačaka. Bez drugih mjera, a pogotovo bez provedene potpune registracije i odgovornosti vlasnika za puštanje životinja, ovaj problem se ne može rješiti. Na kraju, sterilisane životinje na našim ulicama i dalje predstavljaju opasnost za ljude, mogu biti prenosioci mnogih zaraznih bolesti, napuštene zivotinje su često predmet daljih mučenja i tortura, stradavaju u sabraćaju i drugo, naglasio je.
Fejzić ističe da pod hitno treba provesti akciju elektronskog čipovanja svih pasa na području grada.
- Treba napraviti bazu podataka o svim vlasnicima životinja, propisati rigorozne kazne za vlasnike koji svoje kućne ljubimce ostave na ulici, pojačati kapacitet azila ali istovremeno stimulisati udomljavanje životinja iz azila kako bi se smanjio pritisak i finansijski izdaci za životinje u azilima, ocijenio je.
Kad je riječ o azilima za napuštene životinje Fejzić smatra da azil ima smisla ako će vlasnik koji je ili izgubio životinju ili je pustio platiti smještaj svoje životinje u azilu.
- U našem slučaju psi koji su u azili praktično nemaju vlasnika i na teretu su države/kantona, tako da je to otežavajući problem, kaže Fejzić, naglašavajući da sterilizacija sama neće rješiti problem.
FENA/đk