U svom modelu, predstavljenom u novom broju časopisa Proceedings of the National Academy of Sciences, društveni naučnici B. L. 'Billie' Turner i Jeremy 'Jerry' A. Sabloff predstavili su teoriju u kojoj su povezali ekonomske i ekološke stresove u ovom području koji su bili okidač za pad drevnih Maja. Autori opisuju klasično razdoblje nizinskih Maja (od 300. do 800. godine) kao visoku, složenu civilizaciju organiziranu u mrežu gradova-država.

Prema novom izvješću drevni Maje u tom su brežuljkastom području bez rijeka bili izloženi sušama koje su znale trajati desetljećima, pa čak i stoljećima. One su bile pojačane ljudskim intervencijama u okolišu, među ostalim i velikim sječama šuma.

Prije propasti Maje su u tom području živjeli u razdoblju dužem od 2.000 godina i razvili sofisticirano shvaćanje svojeg okoliša, izgradili sisteme sustave navodnjavanja i preživjeli najmanje dva duga sušna razdoblja.

Tokom jedne takve suše u devetom stoljeću trgovinski putevi koji su dotad prolazili poluotokom skrenuti su i počeli su ga obilaziti, što se negativno odrazilo na ekonomiju i vladajuću klasu koja više nije mogla održavati infrastrukturu kako bi spriječila propast.

'Oni su odlučili napustiti središnje nizinske prostore umjesto da održavaju svoja ulaganja. Ova teorija nije konzistentna samo s podacima o propasti civilizacije već i činjenicom da ove nizine kasnije više nisu naseljene', rekao je Turner i dodao: 'Ona uvažava ulogu klimatskih promjena, ljudskih promjena u okolišu, trgovine i određene odluke'.

Autori smatraju da suvremeno društvo na primjeru propasti Maja može naučiti lekciju o važnosti održivog razvoja.

(Tportal.hr, DEPO PORTAL, BLIN/dg)