Kostarika je najsretnija država na svijetu, otkrilo je istraživanje britanske The New Economics Foundation. Istraživači su 151 državu rangirali po kvaliteti života, životnom vijeku i brizi za okoliš. Čak 85 posto Kostarikanaca izjavilo je da su sretni kako žive. Hrvatska je po globalnom indeksu sreće tek na
| Globalni indeks sreće 2012. 1. Kostarika 2. Vijetnam 3. Kolumbija 4. Belize 5. Salvador ... 29. Norveška 34. Švicarska 41. V. Britanija 45. Japan 46. Njemačka 48. Austrija 50. Francuska 51. Italija 52. Švedska 60. Kina 62. Španjolska 74. BiH 79. Srbija 82. Hrvatska 83. Grčka 87. Slovenija 105. SAD 140. Makedonija |
82. mjestu, s dvostruko manje sretnih ljudi nego u Kostarici, s time da je Hrvatska najmanje bodova dobila zbog slabe brige o okolišu., prenosi Večernji list, dok je BiH u malo 'boljoj poziciji', na 74. mjestu.
A briga za okoliš upravo je glavni adut Kostarike. Glavni razlog ekonomskog uzleta Kostarike, koja je donedavno bila poznata samo po proizvodnji banana i kafe, jest okretanje zelenoj ekonomiji (održivom razvoju) i industriji.
Kostarika je i prva zemlja u svijetu koja je uvela porez na zagađivače okoliša. Porez na “proizvođače” ugljikova dioksida uveli su 1997. i smanjili ispuštanje CO2 na minimum.
U Kostarici je 30 posto zemlje zaštićena zelena površina, a više od 90 posto energije dobivaju iz obnovljivih izvora. Kostarika je u zadnjih 10-ak godina provela industrijalizaciju. Vlast je shvatila da ne mogu živjeti samo od sunca i mora, nego su se okrenuli proizvodnji, ponajprije visokoj tehnologiji i farmaciji.
Tako je 2002. američki div Intel upravo Kostariku izabrao kao prvu stranu zemlju u kojoj će proizvoditi čipove. Intel je u pogon uložio stotine milijuna eura, a sada godišnje izvozi čipove vrijedne četiri milijarde dolara.
Kostarika je jedna od rijetkih država koja ni centa ne izdvaja za vojsku. Naime, vojsku su ukinuli 1949. nakon građanskog rata. Otada više novca ulažu u obrazovanje i socijalu, koja se gotovo približila skandinavskom idealu.
– Kostariku smo izabrali zbog kvalitetne, visokoobrazovane radne snage, sposobnih i vrijednih zaposlenika koji govore jezike te političke stabilnosti i vladavine reda i zakona – objasnili su u Intelu.
Tako je “banana republika” gotovo preko noći postala “silicijska dolina Srednje Amerike”.
Bosna i Hercegovina se na ovom spisku nalazi na 74. mjestu, dok su zemlje regiona na nižim mjestima, Srbija na 79., Hrvatska na 82., a Slovenija na 87. Ipak, najgoru poziciju među zemljama bivše Juge ubjedljivo drži Makedonija koja se našla na čak 140. mjestu.
(DEPO/BLIN/em)