REZULTATI FISKALIZACIJE U BiH

Fiskalne kase skresale sivu ekonomiju, ali i zatvorile male radnje

Arhiva 02.08.12, 08:50h

Uvođenjem fiskalnih kasa u Republici Srpskoj značajan dio prometa prešao je iz sive zone u legalne tokove, ali se rast prihoda od poreza nije osjetio u punoj mjeri zbog najtežeg udara globalne ekonomske krize koji je uslijedio u tom periodu

fiskalna kasaPrva fiskalna kasa u RS puštena je u rad u avgustu 2008. godine, dok je FBiH fiskalizaciju počela da sprovodi u novembru 2010. godine.

U Upravi za indirektno oporezivanje (UIO) BiH kažu da je fiskalizacija doprinijela uvođenju reda u prikupljanju javnih prihoda, jer je došlo do rasta broja poreskih obveznika. Iako statistika pokazuje da su prihodi od PDV-a u 2009. i 2010. godini smanjeni, ekonomisti ističu da je to posljedica udara globalne ekonomske krize i da bi smanjenje bilo i veće da nisu uvedene fiskalne kase.

Načelnik Odjeljenja za komunikacije u UIO BiH Ratko Kovačević kaže da je glavni efekat fiskalizacije koji podrazumijeva da bude prijavljivan cijeli promet i da na taj iznos budu plaćane obaveze ostvaren, što se pokazalo i kroz rast broja PDV obveznika.

- Prije uvođenja PDV-a pretpostavljalo se da će u sistemu PDV-a u BiH biti oko 18.000 obveznika. Međutim, danas je u jedinstvenom registru obveznika u UIO oko 50.000 obveznika. Tome je značajno doprinijela i fiskalizacija - rekao je Kovačević.

Sva pravna lica dužna su da se registruju kao PDV obveznici ukoliko im je promet u prethodnoj godini prelazio 50.000 maraka.

Prihodi od PDV-a čine glavni izvor finansiranja za budžete, a od njegovog uvođenja 2006. godine zaključno sa 2011. godinom po tom osnovu je prikupljeno 17,4 milijarde maraka.

Najmanji prihodi od PDV-a bili su u 2006. godini kada su prikupljene 2,4 milijarde, a najveći u 2008. i 2011. kada su poreznici "ubrali" po 3,1 milijardu maraka.

Ekonomski analitičar Zoran Pavlović rekao je da je fiskalizacija doprinijela tome da porezom bude obuhvaćen najveći dio privredne aktivnosti i da bude smanjen obim sive ekonomije.

- Fiskalizacija je doprinijela smanjenju sive zone i povećanju javnih prihoda. Najveća greška je u tome što je prihod od PDV-a neracionalno trošen. Umjesto za razvoj proizvodnje, novac je potrošen na širenje administracije - rekao je Pavlović.

On je kazao da je smanjen prihod od PDV-a u 2009. i 2010. godini posljedica globalne ekonomske krize.

- Upravo u tom periodu je bio najsnažniji uticaj ekonomske krize. To se vidi i iz podatka da je u 2011. godini došlo do relativnog oživljavanja prihoda od PDV-a - rekao je Pavlović.

Predsjednik Asocijacije samostalnih trgovina regije Banjaluka Bogdan Marjanović s druge strane proces fiskalizacije vidi kao glavni uzrok zatvaranja velikog broja manjih prodavnica i preduzetničkih radnji.

- Uvođenje fiskalnih kasa bio je glavni razlog zatvaranja ne samo malih prodavnica u Srpskoj, već i preduzetničkih radnji koje su ostvarivale promet od 200.000 do 250.000 maraka na godišnjem nivou. Sve prodavnice koje su ostvarivale promet na ovom nivou su uništene - rekao je Marjanović.

Kako bi posljedice na taj sektor bile ublažene, Marjanović navodi da bi trebalo limit za ulazak u sistem PDV-a povećati sa 50.000 na 250.000 maraka godišnjeg prometa.

U Poreskoj upravi RS, koja je sprovela fiskalizaciju u Srpskoj, kazali su da je od početka primjene Zakona o fiskalnim kasama do kraja 2011. godine izdato 44.025 rješenja o fiskalizaciji.

- Inspektori su obavili 12.355 kontrola fiskalnih kasa i 10.373 kontrole evidentiranja prometa putem fiskalnih kasa. U postupku kontrole evidentiranja prometa putem fiskalnih kasa u 2011. godini izdata su 5.632 prekršajna naloga u iznosu od 4,47 miliona KM, a naplaćeno je 769 naloga u vrijednosti od 499.000 maraka - naveli su u Poreskoj upravi RS.

Poreska uprava Hrvatske najavila je da će od 2013. godine nagrađivati sve stanovnike koji prijave obveznike koji ne izdaju fiskalni račun.

U sklopu akcije "Fer-plej" svi koji prijave poreske "varalice" biće nagrađivani sa po 500 kuna (oko 130 KM).

Prihodi od PDV-a od 2006. do 2011. godine

Godina       Iznos (milijardi KM)

2006.                     2,4

2007.                     2,8

2008.                     3,1

2009.                     2,8

2010.                     2,9

2011.                     3,1

(Indikator.ba, BLIN/dg)