Piše: Edin BARIMAC
Majstor savremenog sevdaha Damir Imamović održao je sinoć solistički koncert u dvorani Kolarac na kojem je promovisao svoj prvi solo album jednostavno nazvan "Damir Imamović". Da Damir ima svoju vjernu publiku u Beogradu i da Beograd uživa u sevdahu, govori podatak da je kultna dvorana bila ispunjena do posljednjeg mjesta.
Damirov izlazak na scenu publika je pozdravila gromoglasnim aplauzom, koji nije izostao ni nakon svake njegove izvedbe. Gotovo dva sata čistog sevdaha beogradskoj publici nisu bila dovoljna te su dva puta Imamovića vraćali na bis.
Osim poznatih sevdalinki poput "Snijeg pade", "Kraj tanana šadrvana", "Mujo kuje konja po mjesecu"..., odlično su prihvaćene malo kad, ili gotovo nikako izvođene pjesme, poput "Popio sam ženino prstenje" i "Nemoj druže".
- Postoje neke sale i koncertni prostori na području bivše Jugoslavije koji su izuzetno bitni za sevdah. Za Beograd je to svakako Kolarac. Ono što je bitno jeste da su nekada velike zvijezde sevdaha - Nada Mamula, Himzo Polovina, Zaim Imamović, Safet Isović, nekako baš ovdje imali najvažnije koncerte. Iz tog razloga mi je drago da sam dio te tradicije – kazao je Imamović nakon koncerta.
- Imamović ima originalne aranžmane pesama, a i njegova spontanost je ono što čovjeka ne može ostaviti ravnodušnim. Koncert bio odličan. Ovo se nije smelo propustiti – kazao je Dragan Popadić, jedan od posjetilaca koncerta.
Istu veče, u Kulturnom centru Grad, upriličen je i je koncert elektro-gitarskog dvojca "Baseskia & Edvard I-Kju". U okviru filmskog dijela festivala prikazana su dva filma, "Iko" Timura Makarevića i "Mama i Tata" Faruka Lončarevića.
Prije večernjih zbivanja upriličena je prezentacija "Sarajevske Hagade". Nju su Beograđanima predstavili Jakob Finci, predsjednik Jevrejske Opštine BiH i ambasador BiH u Švajcarskoj, te Goran Mikulić, direktor IK Rabic iz Sarajeva.
- Hagada nije ništa drugo nego priča o izlasku Jevreja iz Egipatskog ropstava koja se priča svakog Pesaha, jer je obaveza to prenositi s koljena na koljeno generacijama. Ova knjiga o kojoj govorimo dobila je ime 'Sarajevska Hagada' 1894. godine, no trebamo se vratiti na početak, kada je ona nastala. Gotovo je sigurno da je nastala u Španiji. Kuda je putovala, kako je putovala, ne zna se. Ali, interesantna je jedna bilješka na zadnjoj strani, koja nije potpuna, u kojoj na hebrejskom piše da je 18 godina nakon izgona u Rimu, pa nema imena, prodao ovu knjigu za iznos, pa nema opet iznosa… Tako da ono što nas u materijalističkom dobu najviše interesuje, koliko je koštala Hagada, tad nije bilo otkriveno – rekao je Finci.
On je naglasio da Hagada nema svoju cijenu te podsjetio da je tokom 1992. godine, za vrijeme rata u Sloveniji i Hrvatskoj, knjiga "dobila" cijenu.
- Naime 1992. godine se u Španiji obilježavalo 500 godina izgona Jevreja i tom prilikom je organizovana izložba sefardske umjetnosti, na koju je bila pozvana i 'Sarajevska Hagada'. Da bi prešla preko teritorije Slovenije i Hrvatske, osiguravaoci su tražili jako veliku premiju. Sarajevski Zemaljski muzej je stavio na nju cijenu od sedam miliona dolara. Tako da su troškovi osiguranja bili gotovo million dolara. Kako čak ni bogata Kraljevska španska vlada nije imala toliko novaca, Hagada nije napuštala Sarajevo. Međutim, kada smo 1995. uspjeli da prikažemo Hagadu javno, skupila se cijela krema svjetskog novinarstva, i tadašnji dopisnik 'Njujork Tajmsa' pitao je koja je vrijednost Hagade. Odgovorio sam mu da nije za prodaju, ali Muzej je na nju stavio cijenu od sedam miliona dolara. Onda je on poslao izvještaj 'Njujork Tajmsu', i kako već Amerikanci pišu cifre '7.00 miliona', ta tačka (op.a.) se iz ratnog Sarajeva do Njujorka negdje izgubila, tako da je 'Njujork Tajms' na naslovnici objavio da je čuvena Sarajevska Hagada, vrijedna 700 miliona dolara, napokon pokazana- ispričao je Finci.
Kako je protekao drugi sarajevski dan u Beogradu pogledajte u našoj FOTOGALERIJI.
(DEPO, BLIN)