Ali, posljednji sastanak „sedmorke“ okončao se konfuzijom oko odgovora da li postoji relevantan sporazum za provođenje odluke „Sejdić-Finci“, koji će imati dovoljnu parlamentranu većinu da bi promjena Ustava BiH u kontekstu tog akta Suda u Strazburu bila izvjesna.

I domaćin tog skupa, predsjednik Srspke demokratske stranke (SDS), Mladen Bosić, u razgovoru za Fenu, ne krije iznenađenje različitim medijskim interpretacijama poslednjeg sastanka u Banjoj Luci.

„Situacija oko implementacije odluke u slučaju 'Sejdić-Finci' je drugačija pošto sada, po prvi put, na stolu imamo dva definisana prijedloga. Prijedlog iz RS je već od ranije svima poznat, a sada smo dobili i usaglašen prijedlog skupštinske većine iz Federacije BiH koji, u suštini, uključuje i promjenu načina izbora Doma naroda Federacije BiH, kako bi se obezbijedili reprezentativni predstavnici konstitutivnih naroda iz Federacije BiH“, pojašnjava Bosić i ističe da je to ključna tačka na kojoj je i nastala ova sadašnja kriza političkih odnosa.

„Prijedlog iz FBiH je da se članovi Predsjedništva BiH biraju posredno, a poznati prijedlog RS je za direktni izbor. Rješenje za kompromis se nameće samo od sebe – da RS bira direktno svog člana, a FBiH posredno, jer to ne šteti ničijim interesima“, zaključuje lider SDS-a ali i konstatuje da to rješenje ima oponenta u Stranci demokratske akcije (SDA).

„Najotvorenije suprotstavljanje dolazi iz SDA koja u tome vidi tobožnju opasnost za BiH iako svi znamo da je ta asimetričnost postojala i ranije jer smo u Predjedništvu BiH imali članove koji su birani na različite načine“, argumentuje Bosić i navodi primjere Halida Genjca, Beriza Belkića, Joze Križanovića, Borislava Paravca i Ive Mire Jović koji su bili posredno birani u Parlamentu, dok su ostali u Predsjedništvo ušli direktnim izborom.

„U svim tim slučajevima, to nikome nije smetalo i niko nije potezao pitanje njihovog legitimiteta. Obavljali su svoju funkciju po Ustavu na isti način kao i da su prošli direktne izbore. Nadam se da SDP i SBB pod pritiskom SDA neće zauzeti negativan stav kako bi se odbranili od optužbi da, navodno, ne štite bošnjačke interese dovoljno. Nadam se da to neće biti slučaj i da ćemo stvoriti uslove da se odavno zakočeni procesi najzad deblokiraju kao rezultat nove političke atmosfere“, očekivanja su Mladena Bosića koja korespondiraju sa, kako kaže, realnim ciljevima postavljenim u Mapi puta.

„Mi se već nalazimo u procesu koji je test mogućnosti BiH da dolazi do usaglašenog stava u pregovorima sa Evropskom unijom (EU). Osim problema ‘Sejdić-Finci’, oni očekuju dogovor oko unutrašnje koordinacije različitih nivoa vlasti u BiH kao i odgovor na postavljena pitanja u dva pristupna poglavlja. Tako smo mi ušli u proces u tri poglavlja, ako uzmete u obzir da je otpočeo strukturalni dijalog u pravosuđu”, ističe Bosić i podsjeća da je prošle sedmice u Banjoj Luci dogovoreno da različiti nivoi vlasti do 15. septembra odgovore na postavljena pitanja, kao i da vlade na različitim nivoima, do kraja augusta, naprave dogovor oko koordinacije u razgovorima sa EU.

“Ovaj period je izuzetno važan jer će se vidjeti da li postoji stvarna politička volja ili ne, ali će biti jasno i ko će, eventualno, voditi politiku opstrukcije. U svakom slučaju, proces je otpočeo na mala vrata”, konstatuje Bosić.

Komentarišući prošlosedmične događaje, kada je skupštinska većina u Republici Srpskoj, bez prisustva opozicije, usvojila novi Zakon o zaduženjima, dugu i garancijama, kojim su znatno pomjereni limiti u proceduri zaduženja ovog entiteta, lider SDS-a za Fenu takve procese ocijenjuje tragičnim.

„Mi već duže vrijeme upozoravamo na opasnost urušavanja RS iznutra zbog neodgovornih poteza aktuelne vlasti i procesa prezaduživanja i kriminalizacije društva. Nije moguće da mi primjenjujemo limite zaduženosti koji važe za razvijene zemlje zapada na osnovu procenta BDP. Ukoliko nemate para da pokrivate i ovako mizerne penzije i ostala davanja, kako ćete vraćati kredite koje uzimate za pokrivanje rupa u budžetu i neproduktivne investicije“, pitanje je na kome insistira Bosić i to ilustruje primjerom autoputa od Laktaša do Doboja za koji „svi znaju da nema ni trećinu nivoa saobraćaja koji bi opravdao njegovu rentabilnost“.

„Sadašnja Vlada RS nema nikakvu viziju osim uzimanja kredita koje bi trebao neko drugi vraćati i zato je potpuno opravdan naš zahtijev da se sa tim prestane, osim u slučajevima koji će garantovati privredni razvoj, odnosno otvaranje novih radnih mjesta i stvaranje nove vrijednosti.  Nažalost, ovdje se prioriteti određuju na osnovu lične ili stranačke koristi članova SNSD-a, a ne na osnovu potreba naroda. Oni sebi pune džepove i za života prave spomenike našim parama, a narod ćuti preplašen tvrdnjama da može biti i gore“, analizira aktuelne društvene prilike u RS predsjednik SDS-a.

Predviđanja političke javnosti ukazuju da će predstojeće sučeljavanje biti opterećeno ovim bremenom uz upotrebu svih sredstava.

Bosić to povezuje sa strahom SNSD-a da će na ovim izborima doživjeti poraz u velikom broju opština u kojima je do sada bio na vlasti.

„Posljedica toga je i predizborni zahtjev vlasti Sokoca i Trnova da se izdvoje iz grada Istočno Sarajevo. To su jedine dvije opštine u kojima je SNSD na vlasti u okviru Grada, a aktuelna vlast je tako radila da je poraz neminovnost pa su se sjetili pred izbore da je, tobože, za njihov loš rad kriv status u Gradu“, kaže Bosić uvjeren da su ovakvi potezi samo refleksija straha od izbornog poraza ali i dokaz beskrupuloznosti u korištenju svih sredstava u borbi za vlast.

„Znaju da se bliži vrijeme polaganja računa, a u RS je to uvijek sistem spojenih posuda zbog visokog nivoa centralizacije u kojoj vlada želi da kontroliše sve. Opštinama su uzeta i prirodna bogatstva, a moraju da snose najveći dio tereta nevolja osiromašenog stanovništva. Zato SDS izlazi sa konceptom decentralizacije RS, vraćanje koncesija i više nadležnosti na lokalni nivo. U skladu sa tim političkim kursom logičan je i naš slogan za predstojeće izbore ''JAKE OPŠTINE, JAČA SRPSKA'', zaključuje u razgovoru za Fenu predsjednik SDS-a Mladen Bosić.

FENA/đk