Grupa građana Trebinja spriječila je 14. juna rušenje 100-godišnje austrougarske tvrđave-spomenika Petrina, nakon čega je kulminirala afera koja je potresla balkanski region.
- U ovom konkretnom slučaju Komisija će cijeniti da li će podnijeti krivičnu prijavu tek kad joj budu prezentirane sve pojedinosti o ovom slučaju i kad one budu službeno dokumentovane, kazali su za Agenciju Anadoliju u Komisiji za očuvanje nacionalnih spomenika .
Kako su pojasnili, na Privremenoj listi nacionalnih spomenika pod rednim brojem 662. nalazi se gradska cjelina pod nazivom "Trebinje".
Na dobra upisana na Privremenu listu nacionalnih spomenika primjenjuju se odredbe Zakona o sprovođenju odluka Komisije za zaštitu nacionalnih spomenika BiH. Konkretno, član 2. spomenutog zakona definira nacionalni spomenik kao dobro "koje je Komisija proglasila nacionalnim spomenikom BiH u skladu sa članovima V i VI Aneksa 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u BiH, te dobra koja su upisana na Privremenu listu nacionalnih spomenika".
Dakle, u slučajevima kada je dobro sa Privremene liste nacionalnih spomenika, ili dobro za koje su podnesene peticije, pa uživa privremeni režim zaštite, ugroženo uslijed poduzimanja raznih radova (rušenja, ili drugih vidova devastacije od strane pravnih ili fizičkih lica), Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika, ali i bilo ko drugi, može podnijetikrivičnu prijavu nadležnom tužilaštvu.
- Komisija se 20. juna 2012. godine, obratila inspekciji Republike Srpske, opštinskoj inspekciji u Trebinju i Republičkom zavodu za zaštitu kulturno-istorijskog i prirodnog naslijeđa u Banjoj Luci sa zahtjevom da se: izvrši inspekcijski nadzor, utvrdi da li su ispoštovane zakonske procedure izdavanja odgovarajućih dozvola od strane nadležnih organa, i poduzmu sve zakonom propisane mjere u cilju zaustavljanja devastacije tvrđave, te do danas nije dobila povratnu informaciju. Komisija će, ukoliko u narednih nekoliko dana ne dobije odgovore, opet ih zatražiti pismenim putem, ističu u Komisiji.
Odlukom o proglašenju mosta Mehmed-paše Sokolovića nacionalnim spomenikom, utvrđena je prva zona zaštite koja obuhvata most i pojas u dužini od 100 metara uzvodno i nizvodno od mosta. Lokacija na kojoj se gradi Andrićgrad nije u zoni zaštite propisane tom odlukom. Međutim, ukoliko bude utvrđeno da izvođenje radova na bilo koji način ima negativan utjecaj na jedinstvenu i univerzalnu vrijednost tog nacionalnog spomenika, koji je ujedno i na Listi svjetske baštine UNESCO-a, Komisija će zahtijevati poduzimanje zakonom propisanih mjera.
(FENA/dg)