Rezultati istraživanja pokazuju da je inteligencija važna karakteristika dupina, za razliku od drugih sisavaca.

Delfini su posebno zanimljiv predmet velikog broja istraživanja, i iz revolucijske i iz genetske perspektive. Potomak su mesonychids-a, izumrle vrste mesoždera koja je nalikovala vukovima. Njihova transformacija u slatkog vodenog sisavca kojeg poznajemo danas, rezultat je prilično ekstremne modifikacije. Priroda tih evaluacijskih procesa kod naučnika izaziva velik interes, piše Dnevnik.hr.

Istraživanje genoma delfinaa, proveo je tim istraživača na Medicinskom sveučilištu Baylor u Houstonu. Istraživači su željeli doznati ključne genetske razlike između delfina i drugih sisavaca.

Promatrali su više od 10 hiljada gena različitih vrsta sisavaca, uključujući ljude, slonove, pse, konje i krave. Otkrili su da ukupno 228 gena delfina vrlo su različiti od gena drugih sisavaca. Ukupno 10% tih promjena odnosilo se na živčani sustav- što je važan pokazatelj da je inteligencija prepoznatljiva i prilagodljiva karakteristika te vrste.

Velika sličnost pronašla se između ljudi i delfina, pri tome se misli na skupine gena koje su u vezi s određenim moždanim poremećajima, kao što su Alzheimerova bolest i shizofrenija. To implicira da i delfini mogu patiti od ove vrste poremećaja, i da se 'njihova razina svijesti može mjeriti s ljudskom'.

Osim toga razlika između njihovog DNK-a s vremenom se smanjuje što potvrđuje da dijele slične evolucijske procese - veličinu tijela, dugovječnost i životni vijek.

(DEPO/BLIN/em)