Foto: Anadolija
Na zajedničkoj konferenciji za novinare nakon usvajanja ovog dokumenta, predsjedavajući Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović zahvalio je svim učesnicima, te pozdravio usvajanje Deklaracije.
"Sa zadovoljtsvom konstatujem veliki stepen saglasnosti svih učesnika sa činjenicom da kultura i naslijeđe mogu imati veliki značaj u saradnji naših zemalja. Takođe, zadovoljan sam što su svi učesnici izrazili želju za nastavkom saradnje između naših zemalja na polju kulture i kulturnog naslijeđa", rekao je Izetbegović.
Predsjednik Makedonije Gjorge Ivanov izrazio je zadovoljstvo činjenicom da su ovi sastanci, koji podstiču dijalog među zemljama, dobili na značaju, posebno jer su započeti na inicijativu bivšeg predsjednika Makedonije Borisa Trajkovskog, 2003. godine.
"Ovi sastanci su pomogli u mijenjanju slike o Balkanu, kako u ekonomskom i političkom, tako i u kulturnom pogledu. Pomogli su u procesu pomirenja i stabilizacije u cijelom regionu. Jasno je da zemlje regiona imaju iste ciljeve, a to su euroatlantske integracije. Ponoviću ono što sam rekao i prije, a to je da je mir u Evropi neodrživ bez mira na Balkanu", kazao je Ivanov, a prenijela Anadolija.
Makedonski predsjednik je istakao da su odnosi među zemljama regiona bili "zategnuti“ zbog proteklih istorijskih događaja, te da se samo kroz dijalog mogu prevazići predrasude.
Predsjednik Albanije Bamir Topi zahvalio se Izetbegoviću na srdačnoj dobrodošlici i ocijenio Samit veoma plodonosnim.
"Stvari koje su se dogodile u našem regionu posljednjih godina su nezamislive. Ali, uspjeli smo ponovo izgraditi politički dijalog i naše odnose i ponosni smo na to. I današnji sastanak je bio posvećen poboljšanju i unapređenju dijaloga, a u temeljima takve filozofije, leži tolerancija", rekao je Topi. On je ponovio kako svi u regionu trebaju biti dio razgovora u duhu tolerancije o obnavljanju spomenika.
"Nerazumljivo je, i nije u skladu sa savremenim mentalitetom da Kosovo još uvijek nije prisutno na ovakvim skupovima. Želim ponuditi svoje mišljenje o tome da bi politika komuniciranja i skupova u okviru svjetske kulturne baštine trebala da uključi i Kosovo", istakao je Topi, te dodao da i Kosovo želi obnoviti svoje spomenike isto kao i sve zemlje učesnice Samita.
Ministar kulture Republike Srbije Predrag Marković, zahvalio je na toleranciji i onome što je naučeno o prošlosti u proteklih deset godina održavanja Samita. On se posebno zahvalio predsjedniku Albanije, koji je kazao principijelni stav svoje zemlje da svi treba zajednički da brinu o kulturnom naslijeđu na teritorijama svojih država.
"Iz prošlosti moramo da učimo. Ponoviću riječi iz svog plenarnog obraćanja – ako se nešto obnavlja i uspostavlja, treba da ide korak po korak, ne smije se trčati i marširati preko mostova. Kada su u pitanju regionalni skupovi, Beograd i Priština su, pod pokroviteljstvom EU-a, postigli dogovor i on će sada polako ulaziti u praksu. Ali, kako je i ovajSsamit pod pokroviteljstvom UNESCO-a, svakako ćemo poštovati sva načela koja se tiču UNESCO-a i UN-a", rekao je Marković.
On je ponovio načelno opredjeljenje Srbije, a to je želja da se sačuva svaki spomenik kulture i svako naslijeđe, bilo da je to srpsko naslijeđe na Kosovu, koje je već proglašeno svjetskom baštinom, ili neko drugo, bez obzira da li je stradalo prije 100 ili prije osam godina.
"Očekujem i nadam se da će o ovim pitanjima u duhu tolerancije i iskrenog razumijevanja koje postoji na Samitu, a čemu se posebno zahvaljujem domaćinu, razgovarati Srbija, Albanija, Makedonija, i da će taj redoslijed biti dobra priprema i značiti da smo iz prošlosti nešto naučili", istakao je Marković.
"Dobro je da smo došli u poziciju da o bolnim pitanjima iz prošlosti razgovaramo na civilizovan način. Vrijeme će riješiti pitanje Kosova i nadam se da će to biti uskoro", kazao je zatvarajući konferenciju za novinarev u Mostaru predsjedavajući Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović.
Tekst Deklaracije:"Mi, šefovi država Jugoistočne Evrope, sastali smo se u Mostaru, u Bosni i Hercegovini, 3. juna 2012. godine, u okviru 10. UNESCO samita šefova država Jugoistočne Evrope, posvećenog temi „Vjersko i kulturno-istorijsko nasljeđe kao osnova intenzivnije saradnje među državama“, organizovanim pod pokroviteljstvom Predsjedništva Bosne i Hercegovine i generalne direktorce UNESCO-a, uz prisustvo predstavnika Savjeta Evrope i Evropske unije; Potvrđujući načela utemeljena u Povelji Ujedinjenih naroda, Ustavu UNESCO-a, Statutu Savjeta Evrope, Univerzalnoj deklaraciji o ljudskim pravima i Međunarodnom paktu o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima; Ističući značaj standarda utvrđenih u međunarodno prihvaćenim instrumentima Ujedinjenih nacija i Savjeta Evrope, a posebno u Evropskoj konvenciji za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda (1950), Konvenciji o zaštiti kulturnih dobara u slučaju oružanog sukoba (1954) i njena dva protokola (1954 i 1999), Konvenciji o sredstvima zabrane i sprječavanja nezakonitog uvoza, izvoza i prijennosa kulturnih dobara(1970), Konvenciji o zaštiti svjetskog kulturnog i prirodnog nasljeđa (1972), Evropskoj kulturnoj konvenciji (1954), Konvenciji o zaštiti podvodne kulturne baštine (2001), Opštoj deklaraciji UNESCO-a o kulturnoj različitosti (2001); Konvenciji o zaštiti nematerijalne kulturne baštine (2003), Konvenciji o zaštiti i promociji različitosti kulturnih izražaja (2005), Konvenciji o zaštiti arhitektonske baštine Evrope (1985), Evropskoj konvenciji o zaštiti arhitektonske baštine (revidiranoja 1992), Evropskoj konvenciji o pejzažima (2000) i Okvirnoj konvenciji o vrijednosti kulturne baštine za društvo (2005); Pozdravljajući i zajedno obilježavajući četrdesetogodišnjicu Konvencije UNESCO-a o zaštiti svjetske kulturne i prirodne baštine (1972), Pozdravaljajući obnovu Ferhadija džamije u Banjoj Luci, Pravoslavne crkve u Mostaru i Franjevačkog samostana u Plehanu, kao i drugih spomenika i simbola multikulturalizma, Ističući da je ova Deklaracija u kontinuitetu s porukama iznesenim i deklaracijama usvojenim na prethodnim samitima šefova država: Dijalog među civilizacijama (Ohrid, 2003), Deklaracija o jačanju međureligijskog i međuetničkog dijaloga u Jugoistočnoj Evropi (Tirana, 2004), Deklaracija o kulturnim koridorima Jugoistočne Evrope „Zajednička prošlost i zajedničko nasljeđe - ključ budućeg partnerstva“ (Varna, 2005), Deklaracija „Komunikacija naslijeđa“ (Opatija, 2006), Deklaracija „Kulturna različitost - most između kulturnog nasljeđa i kulture budućnosti“ (Bukurešt, Sibiu,2007), Deklaracija o interkulturalnim susretima na morskim, riječnim i jezerskim rutama Jugoistočne Evrope (Atena, 2008), Deklaracija o upravljanju različitočću naslijeđa i njegova turistička promocija (Cetinje, 2009), Deklaracija o muzici kao metafori kulturnog dijaloga (Istanbul, 2010); Deklaracija o savremenoj umjetnosti i pomirenju u Jugoistočnoj Evropi (Viminacium, 2011); Izražavajući naše zadovoljstvo implementacijom ovih deklaracija, posebno putem godišnjih ministarskih konferencija o kulturnom naslijeđu u Jugoistočnoj Evropi, Cijeneći važnost uloge koju imaju međunarodne organizacije koje učestvuju na Samitu, UNESCO, Savjet Evrope i Komisija Evropske unije, i njihov kontinuirani doprinos unapređenju međukulturalnog i međureligijskog dijaloga i saradnje u Jugoistočnoj Evropi, Podsjećajući da uvažavanje i poštivanje kulturne različitosti podrazumijeva posvećenost ljudskim pravima i osnovnim slobodama kao i interkulturalnom dijalogu koji uključuje i međureligijski dijalog, neodvojive od demokratskog okvira i potrebne za stabilnost, mir i razvoj Potvrđujući da kulturno naslijeđe, zapisi o ljudskim iskustvima i težnjama, odražava zajedničko bogatstvo ljudske kreativne različitosti na globalnoj, regionalnoj i državnom nivou, jer vuče korijene iz lokalnih kulturnih tradicija i cvjeta u kontaktu sa drugim kulturama, pa tako postaje kamen temeljac za posredovanje, saradnju i međusobno razumijevanje, posebno između i u našim zemljama. Naglašavajući veliku ulogu međureligijskog dijaloga, koji formira dio šireg interkulturalnog dijaloga, da unaprijedi razumijevanje među osobama, vjernicima i ateistima, kao i među liderima različitih religija, vjera, svetih mjesta, i različitih temeljnih vrijednosti, i tako proširiti prostor za skladan suživot u našim modernim multikulturalnim društvima, Svjesni duboko ukorijenjene međuzavisnosti nematerijalnog kulturnog nasljeđa i materijalne kulturne i prirodne baštine i opredjeljeni za jednaku brigu za očuvanje nematerijalnog kulturnog nasljeđa čovječanstva koje ima važnu ulogu u dijalogu i održivom razvoju, Podsjećajući u tom pogledu da šteta ili nestanak svakog pojedinog kulturnog ili prirodnog nasljedstva predstavlja osiromašenje nasljeđa svih naroda svijeta, i naglašavajući potrebu za povećanom zajedničkom saradnjom na zabrani i sprječavanju nezakonite trgovine kulturnih dobara, Mi, šefovi država u Jugoistočnoj Evropi, potvrđujemo našu odlučnost za poštovanje i promociju međukulturalnog i međureligijskog dijaloga i tolerancije, kao vrijednog sredstva koje osigurava održivost našeg kulturnog nasljedstva, te svečano izjavljujemo da ćemo: Biti posvećeni njegovanju mira, razumijevanja, povjerenja i saradnje u Jugoistočnoj Evropi gradeći prosperitetnu zajedničku evropsku budućnost, Štititi kulturno naslijeđe kao važan osnov za razumijevanje i intenzivniju saradnju među našim državama, imajući u vidu da svaka država ima zadatak da štiti baštinu koju sačinjavaju dobra koja se nalaze na njenoj teritoriji a koja su dio ukupne baštine svijeta i koja su dragocjena cijelom čovječanstvu, Preduzimati mjere u cilju obnove i zaštite kulturnog naslijeđa koje će biti sačuvano, poboljšano i predato budućim generacijama da kultiviraju miran i održiv razvoj naših društava, Unaprijediti državna zakonodavstva u svojim zemljama u vezi zaštite kulturnog naslijeđa, u skladu sa međunarodno priznatim instrumentima i direktivama, te u tom pogledu, povećati provedbu donošenja relevantnih kulturnih politika, uključujući alokaciju značajnih sredstava, uprkos trenutnoj financijskoj krizi, Jačati regionalnu saradnju kroz poboljšanje i razmjenu znanja o kulturnom naslijeđu i kroz pružanje okvira za saradnju kulturnih, obrazovnih i drugih relevantnih institucija i sudionika u našim zemljama, kao i pružanje podrške zajedničkim regionalnim programima i projektima, Intenzivirati mjere o podizanju svijesti kao i prikladne strategije za prevenciju ili poboljšanje borbe protiv nezakonite trgovine kulturnim dobrima, u bliskoj saradnji sa svim relevantnim institucijama i sudionicima, Naglašavati zajedničke vrijednosti, interakcije i međukulturne pozajmice koje se događaju među različitim kulturnim i duhovnim tradicijama tokom prošlih vremena pa do danas, kao i potrebu da se potiče razmjena znanja, posebno među novim generacijama, sa ciljem postizanja poštovanja prema pluralizmu, za vjerovanja i uvjerenja, glavnu osnovu za stvaranje harmonije u našim multikulturnim društvima, Podržati u ovom pogledu novu globalnu inicijativu UNESCO-a „Kultura: Most za razvoj“ o ulozi kulture u smislu održivog razvoja, posebno kroz promociju kulturnog naslijeđa, interkulturnog dijaloga, kreativnosti, umjetničkih izražaja i industrije kulture, i kroz povećanje regionalnih projekata o „Nasljeđu i dijalogu“ u Jugoistočnoj Evropi, kroz regionalne Centre izvrsnosti za kulturnu baštinu, Regionalne forume mladih o svjetskoj baštini kao i regionalne izložbe i inicijative o zajedničkoj istoriji i sjećanju, Nastaviti uspješnu saradnju sa UNESCO, Savjetom Evrope i Komisijom Evropske unije, primajući k znanju njihovu pozitivnu ulogu u implementaciji politika o zaštiti i promociji kulturne baštine i širenju znanja i pozitivnih praksi u ovom polju, Promovisati integriranu viziju kulturne baštine, koja odražava našu bogatu raznolikost kultura, i imajući u vidu da se kultura nalazi u središtu savremene debate o identitetu, društvenoj koheziji i razvoju ekonomije zasnovane na znanju, njegovati toleranciju i dijalog koji se mora odvijati u duhu saradnje, međusobnog povjerenja i razumijevanja. 11. Pozdravljamo poziv predsjednika Gjorge Ivanova da bude domaćin 11. UNESCO samita šefova država jugoistočne Evrope u 2013.godini", stoji u deklaraciji s 10 saita šefova država jugoistočne Europe. |
(Anadolija/md)