Na području Azije i Pacifika najveći je broj prisilnih radnika u svijetu, njih 11,7 miliona ili 56 posto. Slijedi Afrika s 3,7 miliona (18 posto) te Latinska Amerika s 1,8 miliona (9 posto), navodi ILO na svojim internetskim stranicama.
ILO je poboljšao metodologiju zadnjih godina i u izvještaju napominje da na svakih tisuća radnika u svijetu danas troje njih radi prisilno. U privatnom gospodarstvu eksploatirano je 18,7 miliona (90 posto).
Od tog broja 4,5 miliona (22 posto) prisiljeno je raditi kao seksualno roblje, a 14,2 miliona (68 posto) prisilno rade u sektorima poljoprivrede, građevinarstva, u domaćinstvima i obrtima. Deset posto ili 2,2 miliona prisilno radi u državnim ustanovama, primjerice u zatvorima, vojsci ili u paravojnim snagama.
Osim toga, 5,5 miliona (26 posto) mlađe je od 18 godina. Broj žrtava na hiljadu stanovnika najveći je u području srednje i jugoistočne Europe, a zatim Afrike, 4,2 odnosno 4,0 na hiljadu stanovnika, ističe organizacija.
Relativno visoka brojka prisilnih radnika u središnjoj i jugoistočnoj Europi te na prostoru nekadašnjeg Sovjetskog Saveza može se objasniti činjenicom da je stanovništvo ondje malobrojnije nego u Aziji. Također se objašnjava pojačanom trgovinom ljudima za seksualnu eksploataciju te prisilnim radom u državnim ustanovama. Razvijena ekonomija i Europska unija imaju 1,5 miliona ili 7 posto prisilnih radnika.
Srednjoevropske i jugoistočno evropske države i Zajednica Nezavisnih Država imaju 1,6 miliona ili 7 posto prisilnih radnika. Na Bliskom istoku prema procjenama njih je 600.000 ili 3 posto. Među prisilnim radnicima u svijetu je 9,1 miliona (njih 44 posto) raseljeno u domovini ili u inostranstvu, a većina je primorana raditi u mjestu boravišta (11,8 miliona).
Većina prisilnih radnika koja je raseljena po svijetu eksploatirana je u seksualnoj industriji, navodi ILO te ističe da bi se vlade i pravosuđa trebali više usredotočiti na identifikaciju tih radnika te na procesuiranje odgovornih, posebno u krijumčarenju ljudi.
Međunarodna konferencija rada u organizaciji ILO-a održat će se 4. juna u Ženevi.
(FENA/em)