Kako je rekao, uvoz od 4,57 milijardi KM je znatno veći od izvoza u vrijednosti od 2,49 miljardi KM i s takvom slikom nijedna ekonomija ne može imati perspektivu razvoja.
Kada je riječ o vodećim izvoznim tržištima, po Gavranovim riječima, situacija je u strukturi ostala gotovo ista, osim značajnog i pozitivnog iskoraka na tržište Turske, koji se nastavlja, tako da je to jedino tržište gdje se BiH može nadati izvozu jednog dijela proizvoda koje neće moći izvoziti u Hrvatsku.
Najveći izvoz u prva četiri mjeseca 2012. ostvaren je u Njemačku i Hrvatsku, međutim, drastičan pad izvoza zabilježen je na tržište Srbije, a tu su ključni proizvodi električna energija i koks.
Što se tiče vodećih uvoznih tržišta, kako je kazao Gavran, situacija je slična kao i u prethodnom periodu i pad uvoza nije rezultat nekih poboljšanja u BiH i povećanja učešća domaćih proizvoda, već je rezultat slabe ekonomske aktivnosti i pada životnog standarda građana, koji potrošačke proizvode iz susjedstva sve manje mogu da priušte.
Kada je riječ o omjerima i strukturi bh. razmjene, kako kaže Gavran, konstantno dominiraju tržišta CEFTA-e i EU, ali ukupna performansa na ovim tržištima se smanjuje.
Struktura razmjene BiH po grupama proizvoda, po Gavranovim riječima, podsjeća na period recesije, a BiH zvanično sada nije u recesiji.
" Mi prema statističkim pokazateljima sada nismo u recesiji, ali kada je riječ o ukupnim ekonomskim kretanjima vidimo da je prisutna potpuna ekonomska letargija i jednostavno svi minusi unutar kretanja našeg izvoza pokazuju da je ekonomija na ivici ponora", kazao je Gavran.
Vodeći izvozni proizvodi u prva četiri mjeseca 2012. su sjedala i autopresvlake i izvoz je zadržan na nivou iz prethodne godine te će tek novootvoreni kapacitet u Goraždu, smatra Gavran, omogućiti povećanje izvoza.
U tom periodu, došlo je do pada vrijednosti izvoza aluminija, a zbog pada cijena metala na svjetskom tržištu, međutim, kada se govori o naftnim derivatima, došlo je do povećanja izvoza.
Povećan je i uvoz električne energije, iako BiH, smatra Gavran, nema potrebu za takvom vrstom uvoza.
" BiH uvozi gotovo sve, a izvozi poluproizvode i energente i s takvim tempom ne može očekivati poboljšanje ekonomske slike", istaknuo je Gavran.
Ekonomski analitičar Vanjskotrgovinske komore BiH Duljko Hasić ocijenio je da je privreda BiH već duži period u fazi zabrinjavajuće stagnacije.
"Dramatično zaostajanje BiH u odnosu na zemlje regiona, odnosno ključne trgovinske partnere govori da bh. vlasti ne čine dovoljno na stvaranju povoljnog poslovnog ambijenta. Stopa rasta za ovu godinu će iznositi 0,5 posto, a ništa bolja prognoza nije ni za naredne dvije godine. Ono što je najgore jeste to da je došlo do pada priliva stranih investicija", kazao je Hasić.
FENA/đk