Razgovarao: Đorđe Krajišnik

Možete li nam reći šta gledaoce očekuje na ovogodišnjem, šestom po redu, "Kratkofilu Plus"?

Na Međunarodnom filmskom festivalu Kratkofil Plus, prije svega, očekuju nas zanimljivi filmovi. Kad je riječ o programu festivala važno je naglasiti da će publika pored četrdesetak kratkih filmova iz cijelog svijeta u konkurenciji za Grand Prix i ostale festivalske nagrade u revijalnom programu Panorama Plus moći vidjeti i izuzetno atraktivne cjelovečernje filmove. Na Open Air kinu na tvrđavi Kastel izdvojila bih banjalučku premijeru filma "Klip", beogradske režiserke Maje Miloš koja dolazi kao jedna od gošći festivala, kao i dokumentarne filmove "Marina Abramović: umjetnik je prisutan", američkog reditelja Metjua Ekersa i "Slava kurvi", poznatog austrijskog dokumentariste Mihaela Glavogera koji će nas posjetiti i održati Master class 21. juna.  Kao i uvijek, tu je prateći program u vidu radionica i razgovora, a poseban segment je dječiji program. Naravno, planirani su prateći muzički i kulturni događaji koji će upotpuniti festivalske aktivnosti.

Ovogodišnji "Kratkofil Plus" se održava pod motom "MOTORZO", možete li nam nešto više reći o tome, tačnije bliže objasniti njegovo značenje?

Ovogodišnje izdanje festivala održava se pod ovim sloganom, jer osjećaj koji se javlja u vama nakon što pogledate filmove koji su ušli u selekciju ove godine prije svega kreće iz stomaka, srca, genitalija – torza. Sve težnje koje se javljaju u ljudskoj glavi i pokreću njenu upravljačku djelatnost kreću odozdo nagore. One su pokrenute pogonskom snagom srca, stomaka, genitalija i naviru iz torza u glavu koju on na sebi nosi. Pokretački sklop unutar torza poput motora daje pogon upravljačkom sklopu unutar glave. Slogan je izveden upravo iz ovih asocijacija – u torzu je snaga koja pokreće, kao motor, kao motorzo.

U odnosu na prethodni Kratkofil Plus, da li postoje neke novine u ovogodišnjem programu festivala?

Ove godine najveća promjena osjetiće se u dječijem programu festivala, jer će za najmlađe posjetioce biti održan poseban program gdje će moći uživati sjajnim filmovima i radionicama koje smo organizovali za njih, a ovaj program, kao i prošle godine realizujemo u saradnji sa Kids festom iz Beograda. Što se tiče ostalog programa, nema bitnijih promjena, možemo samo najaviti da ove godine imamo zaista odlične filmove.

Fokus ovogodišnjeg festivala, kako ste naveli u vašoj najavi, je na Belgiji, tačnije na belgijskom filmu i kulturi. Otkud interesovanje za belgijsko kulturno i filmsko naslijeđe?

Fokus festivala ne biramo mi, nego taj fokus nosi prošlogodišnji pobjednik festivala, odnosno nosilac Gran prija. Naime, prošle godine u takmičarskom dijelu festivala Gran pri dobio je fim “Zvjezdana prašina” (“Stardust”), Nikolasa Provosta iz Belgije, pa je slijedeći tradiciju festivala zemlja iz koje dolazi pobjednik nosilac Fokusa u narednom festivalskom izdanju. U okviru ovog programa u u ranijim festivalskim izdanjima banjalučka publika mogla je bolje upoznati kinematografiju i kulturu Poljske, Islanda i Finske, a tako će ove godine biti sa Belgijom.

Pored bogatog filmskog programa, koji su prateći sadržaji koje će posjetioci Kratkofila moći pratiti?

Kratkofil Plus posebnu pažnju daje i edukativnom dijelu, pa u ovom segmentu trenutno možemo izdvojiti predavanje britanske producentkinje Emili Kirijakides o finansiranju, produkciji, distribuciji i promociji britanskih kratkih filmova koji su u svojoj kategoriji neprevaziđeni po značaju i broju nagrada koje osvajaju širom svijeta. Predavanje će pratiti i projekcije najboljih britanskih kratkih filmova iz prošle dvije godine. Nakon projekcija dugometražnih filmova na Open Air kinu na tvrđavi Kastel posjetioci će moći uživati i zabaviti se u lijepoj atmosferi uz prateći muzički program, a kao i svake godine pripremamo i zanimljiv performans za otvaranje festivala.

Kako ste zadovoljni percepcijom vašeg festivala od strane publike? Tačnije, da li je "Kratkofil Plus" u ovih šest godina uspio u svojoj misiji?

Veliku pažnju festivalske publike dobili smo sa Open Air kinom na tvrđavi Katsel, jer posjetici svako veče mogu uživati u filmovima pod otvorenim nebom, tako da je ljetna pozornica ove banjalučke tvrđave sve punija. Voljeli bi da publika u većem broju podrži  dnevne projekcije na festivalu, jer se i u ovim terminima nudi bogat i raznovrstan program, pa ćemo ove godine i veću medijsku pažnju pokušati skrenuti na ovaj dio festivala. Bilo bi lijepo da i domaći, naročito banjalučki autori u većem broju konkurišu u takmičarskom programu, jer ipak u ovom gradu imamo Akademiju umjetnosti gdje studenti pohađaju programe režije i montaže, a festival u njihovom gradu može im otvoriti vrata u filmski svijet. Na ovom festivalu publika može da vidi dugometražne filmove koji su imali zapažen uspjeh na evropskim i svjetskim festivalima, presjek najboljih filmova partnerskih festivala, da upozna zanimljive goste, da vidi interesantne filmove. Donijeli smo festivalski duh u Banjaluku i održavamo ga već šestu godinu za redom, možemo reći da smo u tome uspjeli.

Imate li uvid koliko posjetioci van Banjaluke posjećuju Kratkofil?

Kada je u pitanju publika, nismo vodili tačnu evidenciju, ali svake godine imamo goste iz cijele BiH, regiona i inostranstva. Kratkofilu Plus redovno prisustvuju takmičari i filmaši koji dolaze iz raznih krajeva svijeta, i razmjena iskustava s njima svakako je dragocjena. Naši gosti uvijek su zadovoljni, i Kratkofil Plus šalje jednu pozitivnu sliku van naših granica.

Kakva vam je saradnja sa Upravom grada? Zapravo koliko grad Banjaluka izlazi u susret jednom ovako značajnom kulturnom događaju?

Grad Banjaluka od samog početka pruža podršku Kratkofilu, počevši od logistike do finansija. Uprava prepoznaje značaj ovakvih kulturnih događaja. Nadamo se da će tako i ostati.

Kada smo već kod ove teme, možete li nam reći kako generalno gledate na kulturnu politiku u našoj zemlji, te smatrate li da se kulturi daje dovoljno pažnje?

Kultura je kod nas prema svim parametrima na margini. U nju se ulaže tek toliko da se postojeće institucije i programi održe, bez nekog strateškog i programskog planiranja. Nije velika mudrost reći da bi se u kulturnu oblast moralo mnogo više ulagati, a jedan korak ka tome bilo bi usvajanje dokumenta kulturne politike, a kod nas nema ni razgovora na tu temu. Ne postoji kvalitativno vrednovanje kulturnih događaja, a budućnost je onima koji se i održe svake godine neizvjesna.

Na kraju, šta je po Vašem mišljenju ključno za uspjeh jednog festivala?

U razgovorima sa posjetiocima i publikom mogla sam primjetiti da svi ističu posebnu atmosferu koji nosi Kratkofil Plus. Naravno, za takvu atmosferu i uspjeh morate imati dobar tim koji će nositi i pripremati festivalska dešavanja, kvalitetan program i zanimljiva prateća dešavanja. Ipak, ništa od toga ne bi bilo dovoljno da publika ne voli film i da ne uživa u našem programu. Publika je najvažniji element svakog festivala, ona je ta koja mora osjetiti puls festivala i prenijeti pozitivnu energiju. I na kraju, kad je u pitanju Krakofil Plus, ne bih voljela da zaboravim naglasiti značaj volontera koji svake godine marljivo rade.

BL!N MAGAZIN