Uprkos kišnom vremenu, na kalemegdanskom platou se okupio veliki broj aktivista Inicijative mladih za ljudska prava (YIHR), koja je organizator festivala, te Beograđana koji su došli pogledati izložbu o stradanju sarajevske Vijećnice.

Postavka je na velikim panoima kroz niz fotografija i pratećeg teksta predstavila historijat Vijećnice, od njene izgradnje s nacrtima iz izvornog projekta s kraja 19. stoljeća do razaranja u ratu, kao i proces obnove ovog iznimnog kulturno-historijskog spomenika BiH.

Prigodnim riječima dobrodošlice izložbu je otvorila direktorica YIHR ureda u Beogradu Maja Mičić, naglasivši da je od 2007. do 2012. godine festival rastao zajedno s odgovornoću akivista ove organizacije za pitanje zašto je festival započet i šta se htjelo s njim poručiti javnosti u Srbiji.

"Te 2007. godine je bilo jako značajno otvoriti priču o opsadi Sarajeva, proširiti je izvan kruga ljudi koji su pripadali nevladinim organizacijama i gurnuti ga u javni prostor. Mogu reći da smo to postizali iz godine u godinu i da je to prestala da bude velika tabu tema, ali je neophodno i dalje pričati o tome i podsjećati ljude na to da je 20 godina prošlo od rata, ali da mi nismo uradili sve što je neophodno da bismo se s tom pričom suočili", kazala je ona.

Autor Nedžad Mulaomerović naglašava da je izložba plod detaljnog istraživačkog i stvaralačkog rada na izradi projekta dokumentacije.

Da bi se uopće obnovio jedan takav objekt, dodao je, bilo je potrebno prikupiti dosta arhivske dokumentacije, starih slika izvornog projekta i nakon  toga je nastala ideja da  se napravi jedna ovakva izložba i ljudima prezentuje Vijećnica, njena namjena i korištenje.

"Vijećnica je već 20 godina ruševina i ljudi su pogotovo u Sarajevu izgubili interakciju s jednim takvim objektom pored kojeg prolaze svaki dan, a da bi se Sarajlijama vratila uspomena na Vijećnicu i da mladi shvate njen značaj - to je bila svrha izložbe u Sarajevu.

A cilj izložbe u Beogradu je također edukativnog karaktera da bi ljudi u Beogradu vidjeli šta to imamo, da je Vijećnica najreprezentativniji objekt na našim prostorima od Austrougarske monarhije, te da se upoznaju o istorijatu i njenoj tragičnoj sudbini", istaknuo je on.

Mulomerović naglašava da su ljudi u Beogradu vrlo neupoznati sa stradanjem Sarajeva, jer je određena medijska blokada bila vezana konkretno za cijelu BiH. Smatra da jako malo ljudi zna za Vijećnicu kao nacionalnu biblioteku u kojoj je izgorilo više miliona knjiga.

Sredstva prikupljena od prodaja ulaznica za predstave i koncerata tokom festivala bit će usmjerena u fond za obnovu Vijećnice.

Izložba će na Kalemgdanu biti postavljena do kraja festivala, 26. maja.

(FENA, DEPO PORTAL, BL!N MAGAZIN/md)