Odbrana bivšeg hrvatskog generala Ante Gotovine je poručila da je raspravno vijeće posve proizvoljno utvrdilo marginu pogreške od 200 metara za zakonitost topničkih pogodaka te da je to pravilo izmišljeno kako se ne bi moralo dokazivati da su mjesta topničkih udara doista bila civilna.
Gotovinini branitelji istaknuli su činjenicu da tokom topničkih napada nije bilo nijedne civilne žrtve, niko od toga nije poginuo ili bio ranjen.
"Na četiri grada Knin, Gračac, Obrovac i Benkovac palo je 1200 projektila, a nema nijedne civilne žrtve ili razaranja civilnih objekata. Ako je cilj bio zastrašivanje srpskih civila kako bi ih se otjeralo iz toga područja iz toga bi se moglo zaključiti da je Hrvatska vojska bila posve nekompetentna, što je apsurd", rekao je odvjetnik Payam Akhavan zaključujući argumentaciju Gotovine odbrane.
Gotovinini branitelji su istaknuli da se, ako žalbeno vijeće odbaci pravilo o 200 metara, također treba odbaciti i definirana mjesta topničkih udara.
Predstavnici tužiteljstva u svojem su istupu relativizirali pitanja i implikacije pitanja koje je žalbeno vijeće 15. april uputilo dvjema stranama u postupku - je li prvostepeno vijeće pogriješilo kad je u presudi utvrdilo pravilo od 200 metara od cilja za zakonitost topničkih pogodaka; kako bi se proglašenje toga zaključka pogrešnim odrazilo na druge zaključke o pogocima; može li zaključak o nezakonitosti topničkih napada opstati ako padnu zaključci vezani uz pravilo o 200 metara, te treba li zaključak o postojanju udruženog zločinačkog pothvata ostati ako se utvrdi da nije bilo nezakonitih topničkih napada.
Tužitelji tvrde da je odlazak Srba iz svojih kuća u četiri grada - Kninu, Gračacu, Obrovcu i Benkovcu - isključivo rezultat nezakonitih topničkih napada, pri čemu ističu da prvostepeno vijeće, koje je Antu Gotovinu osudilo na 24, a Mladena Markača na 18 godina zatvora, nije pogriješilo.
Haški tužitelji istaknuli su da transkripti s brijunskog sastanka održanog 31. jula 1995. godine dokazuju namjeru hrvatskog vojno-političkog vodstva da protjera srpske civile, čak i ako žalbeno vijeće zaključi da nije bilo protuzakonitih topničkih napada u operaciji Oluji.
Tužitelji su rekli da su prema naredbi generala Ante Gotovine mete topničkih napada bili cijeli gradovi, koji su sami po sebi civilni ciljevi, iako je u njima bilo vojnih ciljeva. Stoga, tužitelji ističu da nije presudno kolika će biti margina pogreške kod određivanja zakonitosti topničkih napada. Za njih operacija Oluja nije vojni napad koji je doveo do neželjenih posljedica, nego "napad s namjerom deportacije civilnog stanovništva".
Odbrana generala Mladena Markača istaknula je se iz transkripata Brijunskog sastanka ne može izvući zaključak o postojanju udruženog zločinačkog pothvata čiji bi cilj bio protjerivanje srpskog stanovništva.
"Ako pročitamo transkript Brijunskog sastanka, vidjet ćemo da se tu ne može pronaći zločinački pothvat. Nije li neobično da niko nije pronašao svjedoka koji bi to potvrdio", rekao je Markačev odvjetnik John Jones.
Markačevi odvjetnici ističu da ako nije bilo nezakonitog napada, onda ni njihov branjenik nije mogao sudjelovati u nezakonitom napadu, što mu se pripisuje.
Jones je rekao da svi zaključci iz prvostepene presude o progonu civilnog stanovništva proizlaze iz zaključka o nezakonitom granatiranju te da ako nema nezakonitog granitaranja onda nema ni udruženog zločinačkog pothvata.
"Bez nezakonitog granatiranja raspada se cijela presuda, to je utkano u nju", rekao je Jones.
Tužitelji se ne slažu s takvim viđenjem stvari i tvrde da je raspravno vijeće ispravno zaključilo da je vojna operacija provedena s ciljem protjerivanja stanovništva, a da su u tu svrhu neselektivno granatirani gradovi radi zastrašivanja. Tužitelji se nisu previše obazirali na tvrdnje obrane na nelogičnost zaključka o prekomjernom i neselektivnom granatiranju, a da pritom nije bilo žrtava. Oni su tvrdili da su čitavi gradovi, kao civilna meta, bili predmetom tih napada.
Odbacili su i mogućnost da je naredba vodstva pobunjenih Srba o evakuaciji bila razlogom za masovni odlazak.
Odbrana je isticala da su u gradovima bili legitimni vojni objekti i da je 95 posto ispaljenih projektila palo u blizini tih objekata.
Generali Ante Gotovina i Mladen Markač obratili su se na kraju rasprave Žalbenom vijeću Haškog suda (ICTY) i istaknuli da nisu krivi za optužbe koje im se stavljaju na teret te da od suda očekuju da se ravna prema utvrđenim činjenicama.
Na kraju rasprave u žalbenom postupku u predmetu "Gotovina i Markač", optuženi su prvi put govorili o svojoj ulozi. General Gotovina je govorio na francuskom jeziku. Istaknuo je da je tijekom rata obavljao niz teških dužnosti i da je uvijek nastojao čuvati ljudske živote koliko je to god moguće. Izrazio je žaljenje zbog toga što se krio od Haškog suda. "Ja sam prvi koji žali zbog toga", rekao je.
Gotovina je poručio sucima da ne očekuje ništa više od onoga što su zatražili njegovi odvjetnici.
Markač je rekao da nije nikakav ratni zločinac ni pripadnik udruženog zločinačkog pothvata. "Nisam počinio ni planirao zločin, to nije u skladu s mojim nazorima. Kao čovjek i humanist očekujem od vas da pomno proučite materijale i donesete pravednu presudu", rekao je Markač.
(FENA/em)