Razgovarala: Mirna DUHAČEK

Upravo iz tog razloga, kako objašnjavaju u intervjuu za DEPO PORTAL, zasad nastupaju kao kolektiv, te su odlučili ne izlaziti s imenima pojedinaca koji stoje iza ovog novoosnovanog pokreta.

U skladu s tim, intervju smo morali napraviti putem e-maila, nikako uživo, jer je Piratska partija BiH još uvijek neregistrovana stranka. Ali ima šta da kaže o sebi...

PROGRAM, CILJEVI I PLAN RAZVOJA: Kao prvo želimo da obavijestimo vaše čitaoce da smo još uvijek pokret, utoliko što još nije izvršena registracija Piratske Partije kao političke stranke. Otud i naziv koji koristimo PiratskaPartija.ba. Naša aspiracija jeste da se u što skorije vrijeme registrujemo, čim stvorimo strukturalne uslove za to. Nadamo se što prije.

PiratskaPartija.ba vidi sebe kao dio globalnog političkog pokreta koji želi da oblikuje društvo za dobro svih. PiratskaPartija.ba želi da se usredotoči na teme navedene u partijskoj platformi, s obzirom da vidimo da je to jedini način korjenite promjene bh. društva bez ogromnih ulaganja sa nepoznatim ishodom. Naš program se u principu zasniva na programu drugih piratskih partija u oko 50 zemalja svijeta, uz specifičnosti zemlje kakva je Bosna i Hercegovina.

Dok se političari i samozvani predstavnici i predstavnice pojedinih naroda u Bosni i Hercegovini bave praznim obećanjima i marginalnim političkim pitanjima, u svijetu traje digitalna revolucija koja i u našoj realnosti može biti iskorištena za dobrobit svih. Može biti, jer Bosna i Hercegovina, u nedostatku kvalitetne infrastrukture, propušta jos jednu priliku da na informatičkom polju nadomjesti svoje nedostatke.

Digitalna revolucija, uz sve svoje prednosti, sa sobom nosi i prijetnje za ljudski dignitet i ograničavanje sloboda s kakvim se do sada nismo suočavali. U nedostatku znanja o razvoju i važnosti tehnologije, bh. političari se postavljaju kao poslušnici velikih kompanija i kapitala, a pogrešne politike koje se vode u novim izazovima svaki dan dokazuju kako je hitna reforma kompletnog totalitarnog sistema zasnovanog na ratnom profiterstvu, pri čemu je nacionalna doktrina samo zgodna maska.

Edukacija i razvoj informatičkog duha, samoopredijeljenost, besplatan pristup znanju i kulturi, zaštita privatnosti - to su za nas stubovi društva u kojem želimo živjeti. I tako vidimo razvoj društva koje garantuje jednakost i samoopredjeljenje. Vjerujemo da će naša politika vremenom steći podršku u različitim skupinama - kulturnim, ekonomskim i nacionalnim - našeg tradicionalnog društva i političkog spektra. Da smo birali između već postojećih strana u našem politički nametnutom sistemu, to bi nam zamračilo vidike i onemogućilo našu borbu za slobodu.

Edukacija i razvoj informatičkog duha, samoopredijeljenost, besplatan pristup znanju i kulturi, zaštita privatnosti - to su za nas stubovi  društva u kojem želimo živjeti (...) Da smo birali između već postojećih strana u našem politički nametnutom sistemu, to bi nam zamračilo vidike i onemogućilo našu borbu za slobodu.

ANONIMNOST ČLANSTVA - PARTIJA 'BEZ LICA': Mi nismo odlučili da budemo anonimni. Mi samo, kao još neregistrirana politička stranka, ne želimo doći u poziciju da budemo poistovijećeni sa likom jedne osobe, kao što je uobičajeno na bosanskohercegovačkoj političkoj sceni. S druge strane, kada bh. vlasti ne funkcionišu, sakriju se iza kolektiva. Mi želimo da kod nas bude obratno. Mi jesmo kolektiv, i kao kolektiv djelujemo, ali odgovornosti mora biti individualna. I znat će se ko je za šta odgovoran ili odgovorna, kad za to dođe vrijeme.

Kad bude završena registracija, bh. građanstvo će saznati, kako i zaslužuje, ko u Bosni i Hercegovini stoji iza principa Piratske partije.

BROJ ČLANOVA, NJIHOV PROFIL I KAKO SE ZAINTERESOVANI MOGU UČLANITI: Zainteresovani/e se mogu učlaniti putem maila u kojem će iskazati svoje interesovanje na [email protected] ili putem naše web stranice  www.piratskapartija.ba. Zainteresovani/e mogu samo biti i naši simpatizeri/ke, ne nužno, članovi/ice. S obzirom da na isti način tretiramo i članove/ice i simpatizere/ke i da se status stiče aktivnošću a ne potpisom, još ne želimo licitirati brojevima. Mnogo je važnije koliko su se ljudi prepoznali u našim principima, koliko su aktivni/e i s obzirom na to da je profil naših simpatizera/ki vjerovatno i profil prosječnog  nezadovoljnog građanina i građanke BiH, onda možete pretpostaviti da nam je sastav šarolik i ima nas iz svih krajeva BiH.

KONTAKTI SA 'SESTRINSKIM' PARTIJAMA: Da, u kontaktu smo praktično sa svim piratskim partijama, kako kroz PP International tako i direktno, posebno sa PiratskomPartijom u Srbiji i Piratskom Strankom u Hrvatskoj.

REAKCIJE MEĐUNARODNE PIRATSKE INTERNACIONALE: Na generalnoj skupštini PPi je bilo omogućeno prisustvo i učešće i online, a s obzirom na brojne obaveze koje imamo, iskoristili smo tu olakšicu. Dakle, jesmo bili/e prisutni, naravno. Mi smo se predstavili kratkom video prezentacijom. Nismo predstavljali naš program, jer su programi piratskih partija slični, ali ono što smo odlučili/e da pokažemo je okruženje u kojem djelujemo. To je internacionalnim kolegama i kolegicama bilo jako interesantno i reakcije su bile poprilično burne.

POSLJEDICE USVAJANJA SPORAZUMA 'ACTA' - PRIJETNJE SLOBODI INFORMIRANJA I GOVORA: To je jako opširno pitanje. ACTA sada poprima i druga imena i krije se pod različitim "maskama". Ukratko, ACTA (trgovinski sporazum protiv falsificiranja je napravljena s ciljem zaštite intelektualne svojine, dakle da stavi pod zaštitu (i vlasništvo) multinacionalnih kompanija sve što može biti registrovano kao intelektualno vlasništvo, odnosno patent. Tu spadaju industrijski patenti, farmaceutski patenti, patenti na život (npr. GMO sjeme u brojnim oblicima i varijacijama) kultura i znanje, uopšte. Usvajanje ACTA-e bi dovelo do toga da ne biste bili u mogućnosti da skuhate ručak, a da ne platite licencu za hranu koju koristite (svaki sastojak pojedinačno), licencu na vrstu energenta koji koristite prilikom pripreme, licencu na svako sredstvo kojim se koristite prilikom pripreme (štednjak, blender, kašika, viljuška, nož), te na kraju i licencu na recept po kojem to pripremate. Sve u korist multinacionalnih kompanija koje su izrasle iznad nivoa država i sada se bore za kontrolu nad pojedincem i pojedinkom.

AUTORSKA PRAVA I ZAŠTITA INTELEKTUALNOG VLASNIŠTVA: Naravno da nismo protiv autorskih prava, ali nisu ni diskografske i izdavačke kuće za zaštitu kulture. Pa upravo diskografske i izdavačke kuće su te koje nameću samim umjetnicima i umjetnicama šta "trebaju" da pišu da bi zadovoljili standarde "tržišta". Drugi načini zaštite, odnosno, kompenzacije autora ili postoje ili trebaju da se stvore. Pa nije li kompenzacija muzičarima upravo posjećenost njihovih koncerata o kojoj su mogli prije samo sanjati, a samim tim i astronomski honorari, apsolutno neprimjereni, koje dobijaju.

LICENCIRANI SOFTWARI I ODLIV NOVCA IZ BIH: Ta akcija tzv. USB inspektora je još jednom pokazala dvije stvari. Prvo, da su bh. vlasti, na ime vlastite dobiti (putem poreza) prodali svoje  građanstvo i, drugo, omogućili odljev novca u multinacionalne kompanije. Kroz medijsku kampanju - pogledajte samo billboarde koje su tih dana bili u gradu - a priori su stavili građane u ulogu zatvorenika i osuđenog. Prvo su uradili fiskalizaciju ne omogućivši izbor fiskalnih kasa koje su bazirane na windowsima, a zatim omogućili Microsoftu da, doslovno, rovari po tuđim kompjuterima. I potpisali ugovor sa Federacijom. Građanima nije omogućena niti jedna informacija drugačija od "kupite Microsoft proizvode". Suvremena država, ne samo BiH, postavlja se u ulogu lihvara/reketara, tako što primarno zarađuje na carinama i porezima, ne uzimajući u obzir koliko novca ostaje na tržištu, te da li će taj novac donijeti opšte dobro.

IZLAZAK NA NAREDNE LOKALNE IZBORE: Hoćemo li zvanično izaći na izbore neće ovisiti samo o nama, ovisiće o procesu registracije i brojim drugim faktorima. Naš cilj su svaki naredni izbori, na kojima ne moramo nužno učestvovati ali želimo na njih utjecati u što većoj mjeri, na način da građanin i građanka budu na prvom mjestu, a stranački talovi i zaštita ratnih profitera pod krinkom nacionalnih mržnji konačno nađe svoje mjesto u muzeju, a ne u parlamentima i vladama koji nam kroje život.

(DEPO PORTAL/BLIN MAGAZIN)