Učesnici rasprave su eminentne ličnosti naučnog i javnog života BiH, akademici Muhamed Filipović, Ljubomir Berberović i Ivan Cvitković, te profesori Smail Čekić, Srđan Vukadinović, Džemal Najetović, Jusuf Žiga, Šefket Krcić, Dragoljub Todorović, te gosti iz Beograda i Novog Pazara.

S obzirom na to da su Ćosićeve ideje i uticaji, kako je rekao profesor Čekić, imali veoma veliku, čak odlučujuću ulogu u svemu što je srpska nacionalno-državna politika (u)činila na destabilizaciji i konačnom pokušaju uništenja BiH, te da je (i) u navedenoj knjizi iznio svoju inetrpretaciju događaja u Republici BiH na kraju 20. stoljeća, to je povod da i naučna javnost u BiH o tome, ali i o Ćosiću i njegovom djelovanju, te svim nosiocima velikosrpskog projekta formiranja velike etničke čiste srpske države, dadne svoju riječ.

„Ćosić u svojoj knjizi iznosi svoju istinu događanja u BiH krajem 20. stoljeća, i on čak na više mjesta izlaže 'srpsku istinu' o bosanskom ratu. On zapravo falsifikuje, manipuliše, obmanjuje, slobodno možemo reći laže, jer je on srpski Gebels, laže s ciljem“, rekao je Čekić.

Dodao je da je knjiga napisana da prezentira i iznese svoju istinu događaja u BiH na kraju 20. stoljeća i da je suprotstavi istini do koje se došlo u dosadašnjoj fazi istraživanja kod nas, međunarodnog tribunala.

"On sve to negira, negira genocid. On tvrdi da je ta istina o bosanskom ratu toliko važna da od te istine zavisi budućnost i historija srpskog naroda".

Akademik Filipović je u izlaganju naglasio da Ćosićeva književna veličina nije nastala iz književnosti nego iz političkog jada i rezultat je jedne historije koja je sva utemeljena na ideologiziranim slikama u čijem je jezgru prisvajanje osobite historijske uloge samo za jedan narod i jednu kulturu. To je pitanje o ideologiji srpske misije na Balkanu koja je i danas aktuelna.

„Knjiga ne zaslužuje pažnju, ali njegova ličnost zaslužuje jer je njegovo djelovanje izazvalo velike i stravične posljedice po ljude i Srbe, i nas Bošnjake, Hrvate i Albance, ta ličnost je i dalje živa i aktivna, jer iako možda nije rezonantan u Srbiji, jeste u Republici Srpskoj“, rekao je Filipović.

Todorović je istakao da iz knjige „Bosanski rat“ proizilazi da srpski političari u Bosni prije, u toku i poslije završetka rata nisu ništa mogli odlučiti bez znanja i odobrenja Dobrice Ćosića.

„S obzirom  na to da je u ratu u Bosni poginulo oko 100.000 ljudi, da je izvršen genocid prosto je nevjerovatno da važan akter toga rata Dobrica Ćosić nije izveden pred Haški tribunal“, zaključio je Dragoljub Todorović, advokat i književnik iz Beograda.

(FENA/dg)