Bivši predsjednik Republike Srpske, koji je optužen za genocid u Srebrenici i još sedam bosanskohercegovačkih opština, kao dokaz za tu tvrdnju u sudnici je citirao nalaze do kojih je došla svjedokinja Tabo, analizirajući promjenu etničke slike BiH koju je rat izazvao, javlja Beta.
Tabo je potvrdila ispravnost tih nalaza. Prema rezultatima tog istraživanja, tokom rata u BiH, 1992-95., ubijeno je ili nestalo 49.111 Muslimana, što čini 2,6 odsto od 1.902.956, koliko ih je ukupno bilo prije sukoba.
Tabo je, na sugestiju Karadžića, potvrdila da su među stradale uključeni i vojnici, ali da su izuzete osobe umrle od prirodnih uzroka.
Karadžić je zatim pokušao da, kroz pitanje svjedokinji, broj ubijenih Muslimana u BiH uporedi sa brojem Jevreja stradalih tokom Drugog svjetskog rata, ali je predsjedavajući sudija O-gon Kwon ocijenio da to pitanje nije prikladno za demografa.
Kao tezu odbrane, Karadžić je, međutim, iznio da je "u Ruandi uništeno oko 70 odsto Tutsija, a u Evropi u Drugom svjetskom ratu oko 50 odsto Jevreja".
Sudija Kvon ocijenio je da pitanje zadire u pravnu definiciju genocida i da stoga "nije relevanto" tokom svjedočenja vještaka za demografiju.
Nasuprot tome, Karadžićev pravni savjetnik Peter Robinson tvrdio je da je pitanje relevantno zato što je Karadžić optužen za genocid, koji podrazumijeva namjeru da se potpuno ili djelimično uništi cijela etnička grupa, dok nalazi vještaka Tabo pokazuju da je "uništeno" 2,6 odsto bošnjačke zajednice.
Svoju tezu, Karadžić je potom dokazivao i citiranjem podataka do kojih je Tabo došla o broju stradalih Muslimana u svakoj od sedam opština u kojima je, pored Srebrenice, bio počinjen zločin nad muslimanskim stanovništvom.
Procenat nastradalih Muslimana u tim opštinama kreće se od 2,2 odsto do 15 odsto, prenosi Beta.
Optuženi je sugerisao i da je broj stradalih kod sva tri naroda - bošnjačkog, hrvatskog i srpskog - tokom rata približno odgovarao njihovom udjelu u ukupnom stanovništvu. Karadžić je danas osporavao nalaz Tabo da veliki broj stradalih civila u odnosu na vojnike u Sarajevu ukazuje da je civilno stanovništvo bilo namjerno uzimano za cilj.
Tvrdio je da svjedokinja nije u obzir uzimala okolnosti pod kojim su civili stradali, poput ofanziva muslimanskih snaga iz grada.
Tabo je ostala pri svom iskazu. Ona je, međutim, potvrdila da je procentualno učešće Srba u ukupnom stanovništvu Sarajeva spao sa 30 odsto, po popisu iz 1991. na pet posto, prema biračkom spisku iz 1997.
Suđenje Karadžiću biće nastavljeno sutra, iskazom novog svjedoka.
Tužilaštvo do petka, 4. maja, mora završiti izvođenje dokaza, a do tada je predviđeno da sudije saslušaju još jednog zaštićenog svjedoka i da Karadžić unakrsno ispita bivšeg novinara iz Beograda Zorana Petrovića-Piroćanca.
Optužnica Karadžiću na teret stavlja i teror nad civilima u Sarajevu kampanjom artiljerijskih i snajperskih napada, progon Muslimana i Hrvata širom BiH i uzimanje za taoce "plavih šljemova" UN, 1992-95.
(DEPO PORTAL, BL!N MAGAZIN/md)