Kako prenosi portal Federalna.ba, Francois Hollande, socijalistički kandidat i favorit na predsjedničkim izborima u Francuskoj, stao je na čelo pokreta protiv strogih mjera štednje i time bacio rukavicu u lice njemačkoj kancelarki Angeli Merkel. Obećao je da će otvoriti pitanje tzv. fiskalnog pakta, sporazuma kojim se uvodi budžetska stega u eurozoni. Od početka krize, to je najvažniji dokument za gospođu Merkel, koja je krajem prošle sedmice poručila da sporazum 'nije za raspravu'. Hollande je uzvratio bolnim ubodom: 'Neće Njemačka odlučiti u ime cijele Europe.'

Izvjesno je da će, u slučaju Hollandeove pobjede, prvi sastanak dvoje čelnika proteći u napetom ozračju, piše Hewitt, dodajući da će se na dnevnom redu naći Španija. Prema riječima tamošnjih ministara, zemlja brodi poput Titanika - s tim da će se u ovom slučaju utopiti i putnici iz prve klase.

Tržišta ne vjeruju da Španija može smanjiti deficit na 5,3 posto. Njezine banke opterećene su milijardama u lošim kreditima još od kolapsa tržišta nekretnina – u prva tri mjeseca posao je izgubilo 367.000 ljudi, podsjeća BBC.

Raste otpor mjerama štednje, pa su tako i protekli vikend obilježili prosvjedi protiv financijskog udara na sektore zdravstva i obrazovanja. Za četvrtak, povodom sastanka Evropske središnje banke u Barceloni, najavljeni su protesti 'indignadosa' koji su prošle godine okupirali gradske trgove, a sada bi mogli ponoviti akciju.

Iduće nedjelje Grci će ponovno na birališta. Njih još čeka ispunjavanje nekih mjera štednje koje su bile uvjet za drugu tranšu pomoći, dogovrenu u ožujku. Moguće je da će se većina budućih zastupnika usprotiviti daljnjim rezovima. Grčka bi se ponovno mogla naći u krizi.

Krajem maja Irci će se na referendumu izjasniti o financijskom sporazumu; pred Italijom su lokalni izbori. Evropska javnost dobila je šansu izreći presudu mjerama štednje, zbog kojih su prošle sedmica pale dvije evropske vlade – u Holandiji i Rumuniji.

Razotkriva se ključni nedostatak Merkeličnina fiskalnog pakta – nedemokratičnost. Pakt veže ruke budućim vladama, što mu je i namjera, no to ne sprječava glasače da se odupru daljnjim mjerama štednje.

U eurozoni deficiti se smanjuju, no u mnogim slučajevima dug nastavlja rasti. Privredni rast gotovo ne postoji. Recesija se vratila u zemlje poput Španije i Italije. Jaz između njemačke privrede i onih na jugu kontinenta sve je veći.

U Bruxellesu, koji je postao izvršitelj mjera štednje, postoji strah da će se revolt protiv novih rezova sručiti i na tamošnje političare. Prošle sedmice više od 30 posto francuskih glasača podržalo je stranke koje su neprijateljski nastrojene prema Bruxellesu. Glasovi su svrstani u kategoriju 'populizma', no to su glasovi stvarnih ljudi.

Ekonomist Nouriel Roubini opisuje krizu eurozone kao 'usporenu željezničku nesreću'.

S dolaskom maja, sve je više znakova ubrzanja revolta proiv mjera štednje. Ako se to dogodi, ući ćemo u novu i nepredvidivu fazu krize eurozone, zaključuje BBC.

(DEPO PORTAL, BLIN/dg)