Dixit (69), rođen u Indiji, prognozira da će 21. stoljeće postati "epoha uragana" u svjetskoj ekonomiji, jer će za ubrzanim rastom i euforijom uslijediti globalne krize, slične onoj koja je počela 2008. i koja do sada nije okončana.
Diksit smatra da naročito velike krize prijete SAD-u. Evropu čekaju socijalni nemiri jer se njeno stanovništvo "nizašto neće odreći navike da po čitav dan sjede u kafićima i ništa ne rade," napisao je Dixit.
Takav način života će sponzorirati druge države posredstvom Međunarodnog monetarnog fonda, kao i banke. Evropljani će usvojiti lekciju krize - ukoliko su dužni banci bilion dolara, tada su u rukama banaka, a ako su dužni trilion, tada banke u potpunosti ovise od njihove volje, ukazao je Dixit.
Dixit je razradio nekoliko scenarija za krize koje će se obrušiti na svjetsku ekonomiju u ovom vijeku, i do kojih će uglavnom dovesti nesposobnost svjetskih lidera da se dogovore i stanovništva da promijeni svoje navike.
Evropa i SAD će ponoviti sudbinu Latinske Amerike iz najgorih dana - iz perioda od 1970-ih do 1990-ih godina i one će povremeno ubrzano jačati, ali veći dio vijeka ih čeka stagnacija.
Te ekonomije su po Dixitu, upale u klopku loše demografije i neefikasnog upravljanja i ni SAD, ni Evropa neće uspjeti izbaviti se iz dugova i izbjeći valutne krize. Dobro bi bilo da stanovnici SAD-a i Evrope u takvim uvjetima zapnu i više rade, ali Dixit na to ne računa.
Amerikanci će, prema njemu, braniti svoje ustavno pravo da troše, uključujući ono za što nemaju novca. Deficit trgovinske bilance će rasti, a SAD će za sve svoje nedaće kriviti trgovinske partnere, kao što je Kina.
Svijet će zavisiti od potrošnje u SAD-u, pa će tu zemlju i dalje kreditirati i ona će nastaviti živjeti na račun zaduživanja.
Usporen rast američke ekonomije i povećanje zaduženosti dovest će do tehnološkog zaostajanja SAD-a u odnosu na druge zemlje, prvenstveno one u Aziji.
SAD će ponoviti put Kine koja je 1400-ih godina izgubila svjetski primat, a to zaostajanje uspjela nadoknaditi tek poslije šest stoljeća.
U SAD-u će na vlast na izvjesno vrijeme doći konzervativci koji će pod pritiskom religioznih grupacija zabraniti dio istraživanja u području biotehnologije, nakon čega će nadoknađivanje zaostatka za drugim zemljama postati nemoguće, ukazao je Dixit.
Kina i Indija će u 21. stoljeću i dalje brzo jačati. No, taj rast će biti neujednačen, pri čemu će na prvom mjestu na spisku problema izbiti nejednakost, što će biti osnova za pojavu stalnih konflikata.
Dixit savjetuje svim državama da počnu štedjeti za crne dane i, kao primjer, navodi Čile koji je početkom 2000-ih bio u prilici da zaradi na jačanju cijena bakra, ali vlada nije potrošila taj novac, već je nagomilala znatne rezerve koje su, upravo, i pomogle da zemlja ne zapadne u dugove kada su cijene bakra 2008. potonule. U idealnom svijetu takva politika, po mišljenju Dixita, treba se kombinirati s različitim mjerama za razvoj infrastrukture, povećanje kvaliteta obrazovanja i upravljanja, kao i za borbu protiv nejednakosti.
Dvije najmnogoljudije zemlje na svijetu čeka niz terorističkih napada i oružanih sukoba, zbog čega će one morati povećati budžet za odbranu i naoružanje, upozorio je Dixit.
Pri tom će u Kini i Indiji biti smanjivane državne investicije u infrastrukturu i podršku proizvodnji, a vremenom će priljev stranih investicija presahnuti i mnoge će kompanije napustiti te zemlje, što će biti početak njihovog ekonomskog posustajanja.
(Indikator.ba/DEPO/BLIN/em)