POVODOM MEĐUNARODNOG DANA POEZIJE

Javno čitanje širom svijeta za oslobađanje nobelovca Liu Xiaoboa

Arhiva 20.03.12, 10:17h

Danas, 20. marta, dan uoči Međunarodnog dana poezije, obilježava se tačno 1198 dana zatvoreništva nobelovca Liu Xiaoboa, koji će u pritvoru ostati još 3018 dana prije nego ga kineske vlasti oslobode.

Liu Xiaobo

Ovim povodom, u čast Liu Xiaoboa će se širom svijeta, i to u 46 zemalja, 106 gradova i u 146 različitih institucija, održati javno čitanje njegove pjesme Čekajte me ti i prašina, koja je dosad prevedena na petnaest različitih jezika, između ostalog i na jezike naroda BiH.

Liu Xiaobo: Čekajte me ti i prašina - za moju suprugu, koja čeka svaki dan

ništa ti nije preostalo, ništa
osim da me čekaš, zajedno s prašinom našega doma
te naslage prašine
mnogobrojne, toliko naslaga, u svakom kutku
a ti ne bi razgrnula zastore
i pustila da svjetlo uznemiri njihov duboki mir

na policama za knjige leže rukopisi prašinom pokriveni
na tepihu je šare progutala prašina
kad mi pišeš pismo, voliš
pustiti da ti pero upije nekoliko zrnca prašine
ja ih osjetim kad me u očima zabole

sjediš tamo po cijeli dan
ne usuđujući se ni da se makneš
da koraci tvoji ne bi povrijedili prašinu
trudiš se čak i da dišeš tiše
tišinom tom mi priču pišeš.

U ovim vremenima zagušljivim
ta prašina jedina ti je odana

dok pada po tvome vidu, tvom dahu i tvom vremenu
i u najdublju dubinu tvoje duše
gradeći grobnicu iz dana u dan
gomila se od nogu
doseže grudi
dopire do grla

Znaš, ta grobnica
tvoje je najbolje mjesto za počinak
dok me čekaš tu
gdje te niko neće uznemiriti

zato ti voliš prašinu
u tom mraku, u toj tišini se gušiš
čekajući, mene čekajući
čekaj me u prašini, čekaj me!

Ne daj sunce da uđe, ne daj zrak da se makne
samo pusti da te pažljiva prašina sahrani
samo pusti sebi da u san padneš u prašini

dok se ja ne vratim

a onda se napokon preni iz sna
skini prašinu s kože i sa duše.

Kakvo čudo će se desiti – vratit ćeš se iz mrtvih.

9. april  1999.

(Pjesmu sa engleskog jezika prevela Ferida Duraković)

Jedini zatvoreni nobelovac na svijetu

Liu Xiaobo je trenutno jedini nobelovac u svijetu koji je u zatvoru. Godine 2009., nakon što je kao koautor potpisao Povelju 08, manifest kojim se poziva na veće slobode i demokratiju u Kini, Liu Xiaobo osuđen je na 11 godina zatvora na osnovu lažne optužbe da je ''podrivao državni sistem''.

Time što ga drže u zatvoru, kineske vlasti čine elementarno kršenje ljudskih prava u skladu sa članom 35 kineskog Ustava, koji kaže da ''građani Narodne Republike Kine uživaju slobodu govora, štampe, udruživanja sudskog progona i demonstracija''.

Slična situacija desila se i davne 1936. godine, kada ni njemački novinar i pacifist Carl von Ossietzky, niti iko od njegove porodice nije mogao doći u Oslo primi Nobelovu nagradu za mir. Svima je nacistička Njemačka zabranila da napuste zemlju.

Kina je napravila snažan ekonomski napredak u posljednjih nekoliko decenija. Ta zemlja sada je druga ekonomija u svijetu, i moćan igrač na svjetskoj sceni. Kina je s pravom ponosna na ova postignuća, ali trebalo bi takođe da poštuje demokratiju, saopćeno je iz PEN Centra.

Preambula Povelje 08 tvrdi da ''kineski građani postaju sve svjesniji činjenice da su sloboda, jednakost i ljudska prava opće vrijednosti koje dijeli cijelo čovječanstvo, i da demokratija, republikanizam i ustavna vladavina čine osnovni okvir za savremenu politiku. ''Modernizacija'' lišena ovih općih vrijednosti i ovog temeljnog okvira katastrofalan je proces koji ljudima oduzima njihova prava, izruguje se njihovoj čovječnosti i poništava njihovo dostojanstvo... Kuda ide Kina u 21. stoljeću? Hoće li nastaviti s ovakvom ''modernizacijom'' pod autoritarnom vladavinom, ili će usvojiti opće vrijednosti, priključiti se glavnim tokovima civilizacije i izgraditi demokratski oblik vladavine?, pitaju se u PEN Centru.

Sada je trenutak da Kina preduzme ogroman korak prema demokratiji. Kina to može učiniti odmah – tako što će pokazati ponos što je jednom od njenih građana, Liu Xiaobou, dodijeljena najveća svjetska nagrada u znak priznanja za borbu da se poštuju ljudska prava. Ova nagrada trebalo bi da predstavlja čast i Kini, saopćeno je.

Cijelog života Liu Xiaobo bio je hrabar aktivist za ljudska prava. Jednom je napisao da ''u diktatorskim zemljama, otvorena pisma koja potpisuju pojedinci ili grupe formiraju važan metod da se građani odupru diktaturi i da se bore za slobodu''.
Radiosarajevo.ba


radiosarajevo.ba, BL!N/đk