„Bosna i Hercegovina može biti pozitivna vijest na samitu u Čikagu“, kazao je Lagumdžija i dodao da principi koji su usaglašeni u potpunosti zadovoljavaju ono što je bilo postavljeno kao obaveza pred BiH po pitanju vojne imovine.

Druga bitna stvar za Lagumdžiju je i to da su na sastanku u Banjoj Luci odlučili da se ne ide ka tome da se zadovolji Sud za ljudska prava koji u presudi „Sejdić i Finci“ govori samo o diskriminaciji ostalih, nego da se  to iskoristi kao dodatni poticaj da se riješe i suštinski problemi koji postoje u BiH.

„A to je da se nađe određeni balans i kohabitacija između građanskog i nacionalnog u BiH i da se ne dovedemo u poziciju da se parcijalnom primjenom ove odluke ratificira ugovor o Stabilizaciji i pridruživanju, da ne dobijemo kandidatski status, a da nam poslije taj ugovor bude problematiziran čak do nivoa suspenzije. To nećemo da dozvolimo“, rekao je Lagumdžija na zajedničkoj pres-konferenciji.

Presuda „Sejdić i Finci“ se želi primjeniti i radi suda u Starzburu, kazao je, kao i da bi se suštinski riješili neki odnosi u ovoj zemlji, a to je da se niko ne osjeća ugroženim ni kao pripadnik nekog naroda, ni kao građanin.

Kao treću bitnu stvar naglasio je da je razgovarano da se poveća prihodovna strana u budžetima na svim nivoima kroz Upravu za indirektno oporezivanje te da firme iz BiH ne budu u diskriminiranom položaju kada je u pitanju odnos s našim susjedima.

Lideri šest najjačih stranaka dogovorili su i da se moraju smanjiti rashodi kroz smanjenje izdataka administracije na svim nivoima.

Također, Lagumdžija je ukazao da sadašnji odnos prema državnoj imovini nije racionalan, odnosno da se mora tražiti rješenje kako se ne bi nepotrebno iz budžeta na svim nivoima trošila sredstva za zakup prostora.

„Umjesto da našim diplomatsko-konzularnim predstavništvima iznajmljujemo zgrade širom svijeta, i da smo to riješili u posljenjih 10 godina kroz operativni lizing, danas bi imali doslovno desetine svojih objekata u vlasništvu države, a ovako imamo samo plaćene kirije u tim zemljama“, kazao je Lagumdžija.

Predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović kazao je da je prijedlog lidera šest najjačih stranaka u BiH da se produži mandat državne parlamentarne komisije za implementaciju presude „Sejdić i Finci“ kako bi se došlo do usaglašenog rješenja svih strana.

Čović smatra da je u ovom pitanju napravljen vidan napredak, a da principi dogovoreni u vezi sa vojnom i državnom imovinom mogu poslužiti institucijama BiH da na njima urade posao.

Nakon sastanka „šestorke“ u Banjoj Luci on je kazao da je u ovoj godini potrebno osigurati sredstva za popis stanovništva, lokalne izbore, finansiranje vanjskog duga BiH i kapitalne izdatke.

Čović je ocijenio da se puno novca troši i za iznajmljivanje prostora institucijama BiH te da Vijeće ministara i svih drugi treba da pokrenu incijativu kako kontrolirati rashodovnu stranu budžeta te da se osmisli i prihodovna strana.

I predsjednik HDZ-a 1990 Božo Ljubić rekao je da su na večerašnjem sastanku, bez obzira što nije postignut definitivan dogovor o primjeni presude "Sejdić i Finci", dogovorena dva veoma važna principa.

"Prvi princip je da presudu treba implementirati u cijelini, a drugi je da kroz tu primjenu treba osigurati da tri konstitutivna naroda imaju istu poziciju u izboru svojih legitimnih predstavnika u institucije", pojasnio je Ljubić i dodao da nije postignuta saglasnost o modalitetima, iako je o nekima vođena veoma iscrpna rasprava i bit će nastavljena.

"Nadležna parlamentarna komisija treba da nastavi sa radom i mislim da ovo treba biti dovoljna poruka prema Vijeću Evrope i EU da politički predstavnici i institucije BiH ulažu veoma kredibilan napor da dođu do rješenja", rekao je Ljubić.

Ponovio je da su dogovoreni principi budžeta BiH za ovu godinu i budžetskog okvira za naredne godine, pristup uštedama u budžetu BiH kroz odluku da se ide u smanjenje administracije na svim nivoima po vertikali, smanjenja plaća u odgovarajućem procentu u administraciji također po vertikali.

Sastanak u Banjoj Luci bit će nastavljen, rečeno je u pauzi tokom koje su se novinarima obratili  domaćin sastanka predsjednik SNSD-a Milorad Dodik, te predsjednici stranaka, SDP-a Zlatko Lagumdžija, SDA Sulejman Tihić, HDZ-a BiH Dragan Čović, HDZ-a 1990 Božo Ljubić i SDS-a Mladen Bosić.

Činjenica da nastavljaju razgovore, kaže Lagumdžija govori, da će možda još dogovoriti neka pitanja.

Predsjednik SNSD-a Milorad Dodik potvrdio je da su lideri šest najjačih političkih partija u BiH usaglasili večeras u Banjoj Luci da perspektivna vojna imovina, koja je utvrđena odlukama Predsjedništva BiH, bude uknjižena kao vlasništvo organa odbrane BiH.

Pojasnio je da će Vijeće ministara BiH u roku od 60 dana utvrditi koja je vojna imovina potrebna organima BiH i ona bi se knjižila na te institucije.

"Ona imovina u kojoj se već nalaze organi BiH i nije predmet spora bit će automatski uknjižena na te organe, a sva ostala će se knjižiti na entitete, kantone i općine, zavisno na kojem prostoru se nalaze i na osnovu njihovih potreba", rekao je Dodik na zajedničkoj pres-konferenciji.

Na sastanku „šestorke“ je usaglašeno i da je državna imovina ono što je bilo predmet osporavanja odlukama visokog predstavnika.

„Vijeće ministara će u narednih 90 dana izvršiti popis te imovine, a u dodatnih 60 dana će se odlučiti po istom principu koja je to imovina potrebna organima BiH, a koja nije će pripasti nižim nivoima vlasti", dodao je Dodik.

Opći princip je, kaže, da imovina koja ne bude potrebna za rad bh.institucija vraća se na niže nivoe vlasti.

Potvrdio je da nije postignuto rješenje o implementaciji presude Evropskog suda za ljudska prava u predmetu "Sejdić i Finci protiv BiH“ te da je bilo raznih varijanti na tu temu, ali su ostali isti stavovi kao i ranije.

Na sastanku je razgovarano i o budžetu institucija BiH, te je rečeno da postoji potpuno opredijeljenje da se uđe u proces analiziranja potrošnje i uvođenje ušteda.

"To podrazumijeva smanjenje administracije na svim nivoima, kao i njihovih plaća", pojasnio je Dodik.

Dodik je napomenuo da su lideri razgovarali o svemu onome što je dogovoreno na prethodnim sastancima, te da su konstatovali da su ti dogovori uglavnom ispoštovani, s tim da je potrebno da se pronađe metodologija kako bi se u narednom periodu izabrao direktor Regulatorne agencije za komunikacije.

Predsjednik SDS-a Mladen Bosić je dodao da prioritet nije šta će reći Čikago, Brisel ili Strazbur, već da se napravi unutrašnji dogovor koji će moći donijeti nešto građanima BiH.

Time bi iskazali spremnost da se riješe neki problemi koji, kako kaže, već dugo stoje zakočeni.

Bosić smatra da se formiranjem novog Vijeća ministara BiH, deblokadom institucija i postizanjem današnjeg parcijalnog političkog dogovora stvara atmosfera koju treba da iskoriste državne, entitetske i općinske institucije da pokušaju napraviti odnose koji bi mogli duže funkcionirati u budućnosti.


(FENA/em)