IKONA POP ARTA

25 godina od smrti Andyja Warhola

Arhiva 21.02.12, 18:02h

Prije 25 godina, 22. februara 1987. godine, Andy Warhol, jedna od najvećih figura popularne kulture, američki slikar, režiser, publicista, glumac, umro je u 58. godini.

Andy Warhol 2

Rođen je kao Andrew Warhol u Pitsburgu u Pensilvaniji. Rano je pokazao svoj talenat za umjetnost i studirao je dizajn na univerzitetu u Pitsburgu.

U Njujork se preselio 1949. i počeo je uspješnu karijeru u jednom magazinu, baveći se ilustracijom i oglasima. Postao je poznat po svojim neobaveznim potezima pri crtanju cipela. To je dovelo do njegove prve izložbe u Njujorku.

Tokom 1960-tih Vorhol je od jednog od najuspješnijih reklamnih ilustratora postao jedan od najpoznatijih umjetnika Amerike.

Warhol je drugačije od ostalih umjetnika tog vremena gledao na odnos između komercijalne umjetnosti i umjetnosti. Umjesto da ih vidi kao suprotnosti (što je bio slučaj sa ostalim umjetnicima) počeo je da ih spaja stvarajući popularnu kulturu - pop art. Pop art je bila eksperimentalna forma koju je nekoliko umjetnika nezavisno počelo da usvaja. Vorhol koji je kasnije postao poznat kao ''Papa popa“ (Pope of Pop) prihvatio je ovaj stil.

Njegove prve slike prikazuju likove iz crtanih filmova i reklama, koje je radio ručno. Kasnije, Warhol svoje teme traži u brendovima, zvijezdama i dolarima i isključuje svaki trag ''ruke“.

Warhol je takođe slikao i poznate američke proizvode, kao što je ''Koka-kola'', ali i poznate popularne ličnosti poput Marylin Monroe, Elizabeth Taylor i Elvis Presley.

Andy Warhol

Godine 1963. osnovao je atelje ''Fabrika'' (The Factory) i oko sebe je skupio slikare, pisce, muzičare i poznate andergraund ličnosti.

Počeo je takođe i da se bavi štampom na tkanini – sitotiskom i slike je radio u serijama, postižući time ne samo da se bavi umjetnošću masovne proizvodnje, već i da sama umjetnost postaje masovni produkt. Njegov rad veoma brzo postaje kontroverzan i popularan.

Godine 1968. umjetnica Valerie Solanas je u ''Fabrici'' pucala na Vorhola. Prije ovog dogadaja Solanas je bila marginalna ličnost u ''Fabrici''. Osnovala je ''grupu“ (ona je bila jedina članica) pod nazivom S.C.U.M. - ''Društvo za sječenje muškaraca''. Ona se pojavljuje u Warholovom filmu iz 1968. godine ''Ja čovek'' (I, A Man). Vorhol je bio teško ranjen i jedva je preživeo.

U poređenju sa uspjehom i skandalima iz 1960ih, 1970te bile su mnogo mirnije. Vorhol je počeo da okuplja nove, bogatije ličnosti, koje je portretisao. Njegov čuveni portret koneskog politicara Mao Ce Tunga napravljen je 1973. godine.

Ovaj umjetnik je bio jedan od prvih vodećih homoseksualnih američkih umjetnika koji su bili otvoreni po pitanju svoje seksualnosti. Mnogi su ga smatrali za aseksualnu osobu ili voajera. Međutim te tvrdnje su odbacili njegovi biografi.

Warhol je preminuo relativno rano, u svojoj 58. godini u Njujorku. Prema novinskim izvještajima, on se dobro oporavljao poslije rutinske operacije žučne kese prije nego što je umro u snu od iznenadnog infarkta. Bolničko osoblje nije dobro pratilo njegovo stanje i poslije operacije su mu dali mnogo tečnosti, zbog čega je došlo do hiperhidratacije.

Endi Vorhol je sahranjen na grkokatolickom groblju u, predgradu Pitsburga. Među ljudima koji su održali posmrtni govor bila je i japanska avangardna umetnica i mirovna aktiviskinja Yoko Ono.

Ovaj umetnik je bio jedan od prvih vodecih homoseksualnih americkih umetnika koji su bili otvoreni po pitanju svoje seksualnosti. Mnogi su ga smatrali za aseksualnu osobu ili voajera. Međutim te tvrdnje su odbacili njegovi biografi.

Warhol je preminuo relativno rano, u svojoj 58. godini u Njujorku. Prema novinskim izveštajima, on se dobro oporavljao posle rutinske operacije žucne kese pre nego što je umro u snu od iznenadnog infarkta. Bolnicko osoblje nije dobro pratilo njegovo stanje i posle operacije su mu dali mnogo tecnosti, zbog cega je došlo do hiperhidratacije.

Andy Warhol je sahranjen na grkokatoličkom groblju u, predgradu Pitsburga. Među ljudima koji su održali posmrtni govor bila je i japanska avangardna umjetnica i mirovna aktivistkinja Yoko Ono.

Tanjug, DEPO-BL!N/đk