Masovni protesti praćeni su peticijom za odbijanje AKTA-e koju je do sada potpisalo blizu dva miliona ljudi, a samo u Njemačkoj, čije su vlasti jučer odložile potpisivanje kontroverznog sporazuma, zakazane su demonstracije u 49 gradova, pokazuju podaci sa sajta pokreta za digitalne slobode AccessNow.org.
U Francuskoj će biti održano 48 protestnih skupova, u Rumuniji 38, u Bugarskoj i Češkoj po 17, u Austriji devet, u Poljskoj osam, Velikoj Britaniji šest, Hrvatskoj i Španiji po pet, Portugalu i Mađarskoj po četiri, Holandiji, Slovačkoj, Litvaniji, Estoniji, Grčkoj i Švajcarskoj po tri, Belgiji, Švedskoj, Italiji po dva, a u Sloveniji, Luksemburgu, Finskoj, Malti i na Kipru po jedan, prenosi portal Federalna.ba.
Van evropskog kontinenta, danu protesta protiv sporazuma AKTA pridružili su se stanovnici četiri grada u SAD, uključujuchi New York, tri grada u Kanadi, jedan u Australiji i jedan u Meksiku.
Kako britanski list Ekonomist ukazuje u današnjem izdanju, “protesti širom Evrope mogli bi da ubiju antipiratski sporazum”, pošto je više od 1,8 miliona ljudi potpisalo peticiju protiv Akte. Ugledni Ekonomist ocjenjuje da je sporazum “potencijalno drakonski”, i da se o njemu “tajno pregovaralo izvan međunarodnih trgovinskih tijela kao što je Svetska trgovinska organizacija - uprkos kritikama iz EU”. “To znači da su njime ignorisana mišljenja drugih zemalja koje će on pogoditi, prije svega zemalja u razvoju”, navodi Ekonomist, koji navodi da je AKTA “pokušaj bogatih zemalja da zaštite svoju industriju zasnovanu na intelektualnoj svojini”.
Krajem januara, nekoliko dana pošto je ameriški Kongres, pod pritiskom internet zajednice bez presedana, odustao od usvajanja drakonskih zakona o borbi protiv piraterije Sopa i Pipa, predstavnici vlada 22 zemlje Evropske unije (EU) potpisali su u Tokiju sporazum AKTA, koji ima dosta dodirnih tačaka sa spornim američkim zakonima, a koji je godinama usaglašavan van međunarodnih foruma. Sporazum su 26. januara, zajedno sa zemljama EU, potpisale SAD, Kanada, Australija, Japan, Maroko, Novi Zeland, Singapur i Južna Koreja. Sporazum će stupiti na snagu čim je ratifikuje šest država.
U EU, o AKTA-i prvo treba da se izjasni Evropski parlament, što je zakazano za juni, a ako dođe do usvajanja, ugovor treba da ratifikuju nacionalni parlamenti zemalja potpisnica. Međutim, odmah po potpisivanju u Tokiju, izvjestilac Evropskog parlamenta za Aktu podneo je ostavku nazvavši taj sporazum “maskaradom”. Usljedili su masovni protesti u Poljskoj i Česskoj, nakon čega su vlasti tih zemalja odustale od AKTA-e. Od ratifikacije je jučer odustala Letonija dok je Njemačka saopštila da zbog krupnih nedoumica ministarstva pravde neće potpisati taj sporazum, barem dok ne vidi ishod glasanja u Evropskom parlamentu.
Slovenačka ambasadorka u Japanu koja je u ime svoje zemlje potpisala sporazum u Tokiju u međuvremenu se izvinila slovenačkoj javnosti zbog tog postupka i pozvala građane da se - pridruže protestima. Osim u Poljskoj i Česskoj, protesti zbog Akte su održani i u Švedskoj, Njemačkoj i Irskoj. U Evropi je zakazano još osam naknadnih demonstracija - u Danskoj će 25. februara biti održano pet takvih skupova, a u Švedskoj, Poljskoj i Letoniji će tokom februara biti održan po jedan.
(DEPO/BLIN/em)