FOTO: DEPO
Iako je grad Sarajevo redovno na listi najzagađenijih gradova u Evropi, a građani sarajevske kotline se bukvalno guše u smogu, o čemu svjedoče i priložene fotografije iz našeg grada, nadležna ministarstva i odgovorni ljudi nisu našli za shodno da uvedu ili barem predlože određene mjere za rješavanje ovog problema.
Zagađenje zraka prvenstveno uzrokuje sagorijevanje fosilnih goriva (uglja, nafte i plina) tako da najveće zagađenje u zimskim mjesecima u Sarajevu stvaraju automobili kao i korištenje uglja kao ogrjeva, no vlasti ovaj problem kao da uopšte ne interesuje. Za razliku od naših vladajućih organa, u civiliziranim i uređenim evropskim državama koristi se niz mjera kojima se zagađenje može uspješno i dalekosežno smanjiti.
Nekolicina građana Sarajeva okupljenih u Facebook grupu 'Naša djeca žele da dišu punim plućima' obratila se redakciji DEPO Portala s molbom da objavimo njihov zahtjev za hitnom reakcijom nadležnog ministarstva.
- Sarajevo je već nekoliko puta proglašeno najzagađenijim gradom u Evropi. Brojne su prednosti takve počasti: vidimo zrak koji udišemo, lijekovi protiv kašlja i raznih drugih oblika bolesti izazvanih zagađenjem će se sigurno prodavati u još većoj količini, pa će naša industrija lijekova procvjetati, a ljudi neće izlaziti iz kuća, te će tako i uštedjeti koju marku, pišu građani.
- Šalu na stranu, od nekoliko desetina poznatih načina sprečavanja zagađenja u zraku (vožnja na principu 'par-nepa'", strogo kažnjavanje zagađivača, pooštrene kontrole vozila, pogotovo starijih, masovna sadnja drveća u urbanim i prigradskih zonama...), ministar prostornog uređenja i zaštite okoliša KS, Abid Jusić, izabrao je jedini za njega mogući metod djelovanja: ništa!
- Tražimo da se što prije nešto riješi po pitanju zagađenja, ili da Abid Jusić podnese ostavku i nekome sposobnom prepusti da uradi svoj dio posla kako treba. Naša djeca zaslužuju, ako ništa, čist zrak, jer svi plaćamo poreze i očekujemo da imamo zagarantovano pravo na čistu i nezagađenu životnu sredinu!, stoji u saopštenju zabrinutih građana.
A kakve su posljedice po naše zdravlje?!
Dušikovi i sumporovi oksidi izgaranjem fosilnih goriva odlaze u zrak i miješaju se s kišom i snijegom, što uzrokuje kisele padavine. One uzrokuju koroziju metalnih i kamenih predmeta, promjene na lišću, mijenjaju sastav tla, zagađuju rijeke, potoke, jezera i cijeli ekosistem vodenog staništa.
Smog, čađ i ostale otrovne tvari u vazduhu, medicinski utvrđeno, uzrokuju mnoge zdravstvene tegobe kod plućnih i srčanih bolesnika, otežavaju disanje, izazivaju napade bronhitisa i astme, srčanu aritmiju, a dokazano je i da majke izložene velikoj koncentraciji štetnih gasova iz vazduha, rađaju djecu manje težine.
Nedavno je također dokazano da dugoročno izlaganje zagađenom zraku može uzrokovati fizičke promjene u mozgu, probleme u učenju i pamćenju, pa čak i depresiju.
Kako smanjiti zagađenost vazduha u gradu?
U međuvremenu, građani mogu i sami doprinijeti smanjenju emisije štetnih gasova u gradu:
1. Kad su koncentracije smoga u gradu najveće, automobil ostavite kod kuće. Koristite javni prevoz, ako nema kiše ili snijega, na posao ili u nabavku namirnica možete ići i biciklom. Također, na zapadu je već odavno poznata praksa 'carpoolinga' odnosno korištenja jednog vozila za prijevoz više putnika. Ukoliko na posao idete sami, pozovite komšiju, prijatelja ili radnog kolegu da idu s vama ili obratno. Jedan dan možete koristiti svoje auto, a drugi dan se vi možete pridružiti nekom drugom. Korist ovakvog dogovora je dvostruka, uštedićete gorivo i smanjiti emisiju štetnih plinova.
2. Kupujte proizvode domaćih proizvođača. Pored toga što su zdraviji i svježiji, smanjit ćete emisiju štetnih gasova koji nastaju pri dugotrajnom transportu hrane i namirnica koje kupujete.
3. Ukoliko živite u kući i posjedujete dvorište, napravite sami odlagalište za kompostni otpad. Iskopajte rupu u koju ćete bacati otpatke hrane, (ljuske jajeta, voća, povrća, ostatke od kafe i sličan otpad) budući da su kontejneri za smeće i deponije jedan od glavnih zagađivača vazduha. Smanjite smeće koje bacate na minimum, ako imate mogućnosti, odnesite plastičnu ambalažau na recikliranje.
4. Preko noći gasite kompjuter i ostale električne aparate. Čak i ako su u stanju pripravnosti (stand by), uređaji koji nisu ugašeni godišnje ispuste milion tona stakleničkih plinova i to samo u jednoj evropskoj zemlji. Također, zamijenite sijalice s žarnom niti za one štedljive flourescentne. Uštedićete novac ali i emisiju CO2.
5. Minimizirajte konzumaciju industrijski procesuiranih mesnih proizvoda. Studije su pokazale kako proizvodnja jednog kilograma kravljeg mesa otpušta količinu stakleničkih plinova ekvivalentnu 36.4 kilograma karbon dioksida.
(DEPO PORTAL/ E Murić)