Nakon što je na DEPO Portalu objavljena priča o tzv. 'Glamour' stranicama na Facebooku putem kojih se maloljetni vršnjaci iz osnovnih i srednjih škola međusobno brutalno razračunavaju najčešće seksističkim uvredama i raznim prijetnjama, u bh. javnosti je pokrenuta lavina osude takvog ponašanja maloljetnika.
Iako se u svijetu, ali i susjednim državama već neko vrijeme aktivno govori o cyberbullyingu (zlostavljanju djece putem interneta) i mada je ovakva vrsta maltretiranja već odavno stvarnost u BiH, ono prolazi nekažnjeno, a borba protiv ovakvog oblika zlostavljanja u rukama je pojedinaca.
 |
| Ljudi bez promišljanja postavljaju određene stvari na uvid svima i onda kad to neko zloupotrijebi na internetu, teško je poduzeti kokretne mjere. Fotografije i ostali materijali su najčešće dobrovoljno postavljeni na internet i teško je bilo šta učiniti ukoliko to nije ušlo u domen krivičnog djela. |
Nakon što su mediji objavili da su protiv nekih administratora i začetnika ovih stranica podnesene krivične prijave, više informacija o tome potražili smo u Federalnoj upravi policije, odnosno sektoru za trgovinu ljudima i dječju pornografiju na čiju adresu su došle spomenute prijave.
Naš sagovornik, Eneid Hasanović, istražitelj za borbu protiv trgovine ljudima i seksualnih delikata u odjeljenju za borbu protiv kriminala u FUP-u, potvrdio je da je FUP zaprimio prijave u slučaju 'Glamour';
- Prijave smo zaprimili i one su proslijeđene Tužilaštvu KS te trenutno o tome više ne možemo govoriti. Problem je u tome što ljudi kod nas ne pročitaju uslove korištenja na Facebooku što je ustvari jedan ugovor kojeg sklapate sa stranicom prihvatajući njihova 'pravila igre', no to većina ljudi ne čita. Činjenica je da svi sadržaji koje ste postavili postaju vlasništvo Facebooka, a do korisnika je koliko će svoje privatne sadržaje ograničiti i kome će dozvoliti da to vidi. Treba spomenuti i da je pojam 'prijatelj' na Facebooku veoma upitan te da naravno i tu treba biti oprezan budući da nemaju svi ljudi dobre namjere.
Šta policija može učiniti u ovim slučajevima?
- Ljudi bez promišljanja postavljaju određene stvari na uvid svima i onda kad to neko zloupotrijebi na internetu, teško je poduzeti kokretne mjere. Fotografije i ostali materijali su najčešće dobrovoljno postavljeni na internet i teško je bilo šta učiniti ukoliko to nije ušlo u domen krivičnog djela.
Također, problem je što taj cyber-bullying (zlostavljanje djece na internetu) nije definisan našim krivičnim zakonom, nemamo zakonsku regulativu da nešto učinimo. Najgore je što su, opet ponavljam, ljudi dobrovoljno na Facebook postavili svoje fotografije što je prva prepreka u daljem procesu.
 |
| Što se tiče 'Glamour' stranica na Facebooku, njih je veoma teško okarakterisati kao dječju pornografiju jer postoje određeni mehanizmi separacije i klasifikacije fotografija i materijala za koje se sumnja da sadrže dječju pornografiju, teško je da bi sve većina slika mogla svrstati i pod Nivo 1 (najniži nivo klasifikacije, op.a.) |
Da li su u ovom slučaju konkretno radi o dječjoj pornografiji?
- Što se tiče 'Glamour' stranica na Facebooku, njih je veoma teško okarakterisati kao dječju pornografiju jer postoje određeni mehanizmi separacije i klasifikacije fotografija i materijala za koje se sumnja da sadrže dječju pornografiju, teško je da bi sve većina slika mogla svrstati i pod Nivo 1 (najniži nivo klasifikacije, op.a.)
Tu se većinom radi o starijim maloljetnicima koji su na slikama obučeni i mada su slike provokativne, one se ne mogu svrstati u dječju pornografiju. Mi možemo samo u ekstremnim slučajevima pokušati pronaći neko rješenje koje bi se moglo staviti u zakonski okvir. Dešava se nekad i da policija dođe u situaciju da rješava lične razmirice, što nije naš posao.
Mi ne možemo s maloljetnikom razgovarati bez prisustva roditelja i Centra za socijalni rad što nas automatski dovodi u situaciju da ulazimo u privatne rasprave koje se tiču samo porodice. Roditelji tad prekoravaju djecu, djeca se pokušavaju opravdati i sve dobija jedan novi kontekst, što nikako ne spada u policijski posao.
Šta je sa ostalim prekršajima u oblasti cyber kriminala? Da li u policijskim strukturama u BiH postoji odjeljenje koje se bavi konkretno cyber kriminalom?
- Mnogo toga se može uraditi kad je u pitanju klasični primjer dječje pornografije, prevara s bankovnim karticama, terorizam, hakeri, jer je naš zakon donekle usaglašen s međunarodnom konvencijom o cyber kriminalu. Ipak, taj zakon treba mnoge izmjene. Kazne za osobe osuđene za krivično djelo dječje pornografije su od šest mjeseci do pet godina zatvora, a u nekim slučajevima ovi prijestupnici dobiju i uslovne kazne zatvora.
 |
| Veoma je bitno je da roditelji koji imaju mlađu djecu na Facebooku, Twitteru, raznim chatovima, moraju vidjeti s kim se djeca druže, šta rade i šta objavljuju. Kompjuter koji dijete koristi treba biti na vidnom mjestu, nikako u dječjoj sobi, a roditelji trebaju i putem određenih servisa pratiti dječje aktivnosti na internetu. |
Kako stati na kraj ovakvim incidentima?
- Osnovno je da djeca i maloljetnici dobro paze šta objavljuju na internetu i da postanu svjesni da se taj sadržaj više nikada ne može u potpunosti ukloniti budući da kruži socijalnim mrežama, ili završi u privatnim arhivama pojedinaca.
Veoma je bitno je da roditelji koji imaju mlađu djecu na Facebooku, Twitteru, raznim chatovima, moraju vidjeti s kim se djeca druže, šta rade i šta objavljuju. Kompjuter koji dijete koristi treba biti na vidnom mjestu, nikako u dječjoj sobi, a roditelji trebaju i putem određenih servisa pratiti dječje aktivnosti na internetu.
(DEPO PORTAL/em)