Već mjesecima govorim da ću napisati članak o otvaranju firme u BiH, jer me je taj proces ugodno iznenadio i lično sam otvorio firmu u rekordnom roku za siću. Dodatnu motivaciju mi je dao ovaj jako kritični članak od meni jako dragog portala poduzetnik.ba, a on opisuje otvaranje doo u Sarajevu. Ja ću ovdje pokušati opisati što jasnije i decidnije otvaranje firme u Travniku, tačnije obrta, a ne doo. Iznjet ću vam sve prednosti i mane što donosi taj oblik firme. Lično sam dakle za tri dana i za tačno 179KM otvorio firmu, u narednih mjesec dana imao još troška za fiskalnu kasu i mjesećno je potrebno minimalno 500KM da sve normalno funkcioniše i da se izmire sve obaveze prema državi i ostalim potrebštinama.

Šta je to obrt i šta sve nije?

U BiH trenutno najčešće se registruju dva oblika firme – doo i obrt. Ne postoje više str, szr i slične stvari. Jedino što postoji još klasifikacija obrta koja je obimna, ali se ne piše u ime firme. To spominjem, zato što “stari zanati” kao što si brice i kujundžije, imaju izuzetak kodpravila nabavke fiskalne kase. Obrt je dakle sve ono što nije doo.

Zašto obrt? Ograničenja obrta

Obrt ima mnoge pogodnosti. Prije svega radi se o troškovima registracije firme, a i o troškovima gašenja firme, te je moguće obrt pauzirati ili raditi sezonski. Pojedini oblici obrta ne zahtjevaju poslovni prostor, kao npr. informatičke usluge, gdje možete raditi od kuće. Kod doo to nije moguće, nebitno čime se bavite. Kao obrt ne fakturišete kupcima PDV, jer niste u PDV-u, što znatno smanjuje vašu cijenu proizvoda ili usluga, osim ako morate ili želite biti u PDV-u kao npr. trgovci. U PDV se možete sami prijaviti, dobrovoljno, onda imate obaveze kao doo u PDV-u, ili možete prisilno uči u PDV, tako što obrnete više od 50000KM godišnje i onda automatski ulazite u PDV. Obrt nema nikakvo ograničenje na broj uposlenih, niti na visinu sredstava koja obrnete. U obrtu također možete lakše “vaditi pare” tj. isplačivati sebi kao vlasniku sredstva za materijalne troškove. Kao obrt možete raditi izvoz bez problema i dodatne dokumentacije. U suštini je jako malo slučajeva kada se finansijski gledano isplati registrovati doo.

Ugled doo forme

Mnogi kažu da kao obrt nemate dobre šanse na tržištu, jer vas klijenti smatraju neozbiljnim što niste doo. To je iz mog iskustva apsolutno netačno. Nije mi niko ni pitao koji mi je oblik firme, a kamo li da mi je zamjerio nakon što je saznao. Obrt je čak veća garancija, jer odgovarate pravno ličnom imovinom, dok kod doo samo sa imovinom firme.  Tako da obrtnici mnogo više moraju paziti šta rade, jer se ne mogu “izvuči” zatvaranjem firme. Primjetit ćete da se godišnje enormno puno firmi u BiH zatvori. Međutim tu statistiku iskrivljuje jedna apsurdna pojava. Naime, velike firme zatvore svoj prvobitni oblik i otvore pod drugim imenom, samo da bi zaobišli porez na dobit, koji iznosi smješnih 10%. Pa tako imate firme zovu se “ABC” pa kasnije “ABC 2″ pa slijedeće godine “ABC Trade” itd. Kao obrtnik ne možeš ostati dužan pa zatvoriti, to je tako reći i jedina prava i pravna mana obrta. Stoga ako radite neke riskantne stvari kao špekulacije ili je mogućnost tužbe u vašem sektoru poslovanja velika, onda otvorite doo da se zaštite od nerada drugih, tu mislim na nesposobne u pravnom sistemu.

Kako 179KM i tri dana?

Da sam požurio i više se potrudio mogao sam sve završiti za dva dana, međutim ja sam to bez srkleta krenuo, jer sam se pripremio na najgore i nauružao se sa mnoštvom sabura. Međutim na moje opšte iznenađenje nisam imao nikakvu prepreku, čak su me u pojedinim ustanovama privilegovali, jer ja otvaram firmu. Zvuči nevjerovatno, znam, jer i sam to ne bih povjerovao da nisam lično doživio. Nisam imao niti jednu prepreku, jer su stvarni ljudi bili srdačni i hitri u svom djelu posla, posebice radnice u Općini Travnik koje su munjevito radile i jako decidno mi pojasnile šta i kako treba. Slijedi kratki spisak svih troškova pri registraciji obrta:
Taksa za registraciju obrta (Općina) – 50KM
Ljekarsko uvjerenje (Dom zdravlja) – 45 + 4 KM
Ovjerenje kopije potrebnih dokumenata (Općina) – 23KM
Uvjerenje o nekažnjavanju (MUP) – 5 + 2KM
Przna radna i zdravstvena knjižica – 5KM
Izrada štembilja – 45KM
Ukupno 179KM
Naredni mjesec sam morao još knjigovođi kupiti neke registre i knjige u iznosu od 20KM te sam morao nabaviti fiskalnu kasu od 550KM. Dakle ukupna registracija je iznosila 199KM + 550KM, dakle nekih 750KM zajedno sa fiskalnom kasom.

Fiskalna kasa

Fiskalnu kasu ne mora svako imati. Postoje izuzeci o kojima možete ovdje više pročitati. Da skratim priču – ako vam je to osnovna djelatnost i niste brico ili kujundžija na Baš Čaršiji, onda morate je nabaviti. Ako vam je dodatna djelatnost, onda imate dobre šanse, ali opet je put grbav. Neće vam pomoći nikakva štela, jer je zakon pravo strog. Po tom pitanju ne vjerujte kazivanju knjigovođe, nego direktno provjerite u poreznoj upravi da li morate imati fiskalnu kasu. Tražite napismeno, ako vas oslobode, u protivnom morate platiti 2000KM kazne čim vam inspekcija prvi put dođe.

Mjesečni troškovi

Da bi vam firma fukcionisala esencijalno je da nađete dobrog i modernog knjigovođu, pogotovo ako se bavite online businessom. Pokuašjte naći mladu i stručnu osobu, koja nema mnogo klijenata, ali ima nekoga za klijenta koga poznajete i može da vam kaže nešto o kvalitetu usluge. Cijene knjigovođe u BiH, mimo Sarajeva se kreću od 30 – 200KM. Mimo Sarajeva, dobar knjigovođa uzima 70-120KM. Za doo dobar knjigovođa mimo Sarajeva ne uzima manje od 150KM. Predlažem vam da gledate na kvalitet usluge, a ne toliko na cijenu, jer greške i neznanje knjigovođe mogu da vas koštaju mnogo više od razlike koju plaćate za njega.
Kao obrt možete izbjeći kiriju pa tako samo plaćate neke dodatne usluge, kao recimo odvojeni internet ako hoćete ili mobitel na firmu itd. Jedino što još morate platiti jesu troškovi vođenja računa kod banke. Koliko znam, najmanji iznos koji morate platiti je 5KM. Po transakciji preko šaltera plaćate 1-2KM, a ako to isto uradite preko internet bankarstva, onda je iznos duplo manji. Stoga moja topla preporuka za takav potez. Ostale bankarske usluge mogu biti korisne. Ukoliko ćete se baviti oniline businessom i želite besprijekornu podršku i kartično plaćanje, moja preporuka ide Unicredit banci. Otvaranje računa ide puno brže nego što mi je rečeno u drugim bankama, imaju definitivno najbolji kartični sistem i služba za pravne osobe je jako kompetentna. Nude i mobilne uređaje za kartičnu naplatu, a online banking im koristi jako dobro osiguran sistem, koji je jako jednostavan i koristan.
Morate plaćati paušalni porez na dobit svaki mjesec, po nekom vašem proračunu. Ako plaćate recimo po 50KM, godišnje se “nakupi” 600KM i nakon godišnjeg obračuna, ako još fali, nadoplatite, ako je viška, porezna vam može vratiti novac ili uračunat ga kao pretplatu za slijedeću godinu.
Ako ste vi jedini vlasnik, morate uplatiti sebi doprinose i penziono u visini od ca. 350KM mjesećno. A ako zaposlite radnika na minimalac, za njega plaćate ca. 220KM i po svakom slijedećem radniku isto. Za veće plate ide druga kalkulacija. U obrtu, vlasnik sebi ne može isplatiti platu, nego dobiti novac može samo preko isplate dobiti, koju može isplatiti tokom cijele godine, kada god želi. Na taj iznos je dužan platiti 10% poreza na dobit. Dakle ovo 350KM je nekako fiksirano od porezne uprave.

Pravdanje troškova

Ako dignete sa računa novac kao materijalne troškove, te troškove morate pravdati računima. Tu spada kupovina svega što je potrebno firmi, kao oprema itd. U to ulazi i hrana sa poslovnih ručkova, ali ne ulazi gorivo. Gorivo možete uračunati kao trošak, jedino ako platite karticom koja je vezana za firmin račun. Ali možete koristiti račune od parkinga. Službeno vozilo je teško prijaviti, jer su pravila smješna, kao npr. da auto mora biti Caddy 1.9 dizel. Kod doo stvari stoje drugačije. Dakle amortizacija ne može da ide preko firme.

Nešto zaboravljeno?

Ako vam nešto nedostaje, pitajte u komentarima pa ako bude potrebno dopisat ću, a ako bude nešto specifično, dogovorim u komentarima, ako budem znao. (Nedim Šabić/SEO/DEPO PORTAL)