Zbog toga je ovaj Institut prosljednju godinu radio projekat o zaštiti koji je prije 15-tak dana predao Zavodu za izgradnju KS kao investitoru. Odluku bi trebali potpisati predsjednici oba entiteta dok bi se projekat čija je ukupna vrijednost 136 miliona KM mogao realizirati za pet godina.

- Analizirali smo karakteristike izvorišta, kvaliteta voda...Kada se uspostave sve tri vodozaštite zone, imamo prioritete. Najhitniji je otkup zemljišta u prvoj zaštinoj zoni koja se zatim mora ograditi te obilježiti. Sljedeći korak je izraditi projektnu dokumenatciju za odvodnju otpadnih voda iz objekata u prvoj zaštitnoj zoni. Riječ je o desetak objekata koji imaju septičke jame pa se moraju ili izmjesititi ili prikopčati na kanalizaciju - kaže Jabučar.

Ona dodaje, da se ekploatacija vode mora održati tako što će se krenuti u sanaciju vodovodne mreže u cijelom kantonu. Upravo zbog tih gubitaka mnogi dijelovi grada imaju redukcije vode.

-  Iz "Sarajevskog polja" zahvata se od 2.200 do 2.300 litara u sekundi, a gubici su od 60 do 70 posto što znači da je više od 1.000 litara neiskorišteno. Dovest ćemo se u situaciju da neće biti vode, ne zato što neće biti kiše, već što se tolika voda gubi - pojašnjava Jabučar.

Među prioritetima za zaštitu "Sarajevskog polja" je i uređenje korita rijeke Večerice koje je, kako kaže Jabučar, puno otpada.

- Urgentna je i regulacija Željeznice gdje osim neuređenog korita imamo i nelegalni iskop šljunka. Ukoliko se uređenje Željeznice kvalitetno ne riješi voda neće ići prema bunarima, pa samim tim ni do potrošača - mišljenja je Jabučar.
(Dnevniavaz.ba/dg)