Baš kao i uobičajeni kristali, kvazikristali su uređeni u pravilnim strukturama, međutim njihova je simetrija puno složenija. Uzorci koji slijede pravila ove kompleksne simetrije vijekovimasu se koristili u umjetnosti, prenosi Tportal.

Slični oblici, nalik na mozaik u kojem se uzorci ne ponavljaju, mogu se vidjeti u srednjovjekovnoj islamskoj palači Alhambra u Španiji, međutim materijali s takvom atomskom strukturom nisu pronađeni sve do 1980-ih kada ih je u laboratoriju u posebnim uslovima stvorio Shechtman.

Prvi prirodni kvazikristali pronađeni su tek 2009. u kamenu u regiji Korjak na istoku Rusije. Pronalazači Paul Steinhardt sa sveučilišta Princeton i njegovi saradnici odmah su posumnjali da bi materijal mogao biti dio meteorita. Međutim, neki drugi naučnici , među kojima i stručnjak za meteorite Glenn MacPherson iz instituta Smithsonian u Washingtonu, bili su skeptični.

Steinhardtov tim nedavno je odlučio provesti temeljitu analizu uzorka u kojoj je pronašao dokaze koji su konačno uvjerili i MacPhersona.

U svom izvještaju, predstavljenom u časopisu PNAS, autori su pokazali da je kamen bio izložen ekstremnim pritiscima i temperaturama koje su karakteristične za snažne sudare u kojima se stvaraju meteoridi u asteroidnom pojasu. Tim je također u kamenu pronašao visoke nivoe izotopa kisika kakve se obično nalaze u meteoritima, a ne u stijenama na Zemlji.

Naučnici još ne znaju tačno odgovoriti na pitanje kako se kvazikristali formiraju u prirodi, a budući da zapravo krše sva pravila po kojima bi se mogli smatrati kristalima, i danas se ponekad nazivaju 'nemogućim kristalima'.

U laboratoriju oni uglavnom nastaju u strogo kontroliranim uslovima brzim hlađenjem rastaljenih metala poput aluminija i mangana na hladnim površinama. Novo otkriće pokazuje da oni mogu nastati i prirodnim procesima u svemiru u kojem postoje veće varijacije u uslovima. 'Priroda ih je uspjela stvoriti u uslovima koje bismo mi smatrali potpuno ludima', objasnio je Steinhardt.

BL!N/đk