Koliko ste uspjeli realizirati od planiranog i po čemu ćete pamtiti godinu na izmaku?

Ja nikada nisam zadovoljan urađenim. Ali kada se osvrnemo na godinu koja je na izmaku dosta toga smo uradili. U januaru smo nabavili vozilo za održavanje saobraćajne signalizacije, a Komunalcu smo predali vozila za zimsku službu. U februaru je kasarna predata Univerzitetu u Tuzli, što je nama jedan veoma značajan razvojni projekat. U martu smo UKC Tuzla priključili na daljinski sistem grijanja. On je bio veliki aero zagađivač i napokon smo i taj problem savladali. U aprilu smo uredili parkinge na Trgu Slobode i na mjestu bivše prigradske autobuske stanice. Time je u mnogome olakšano parkiranje u istorijskoj jezgri grada. Uredili smo i rasvjetu na parkinzima. U maju smo otvorili nekoliko parking mjesta za bicikle i svečano otvorili park za igru u dvorištu u Domu za djecu bez roditeljskog staranja. To smo uradili u saradnji sa Regijom Emilija Romanja i Provincijom Ravena. U junu smo u MZ Kiseljak u saradnji sa Češkom Republikom pustili u rad postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda. U Gornjoj Tuzli smo otvorili nove putne pravce. Na SKPC Mejdan smo postavili 50 sunčevih kolektora i više se u ovom objektu ne troši struja za zagrijavanje vode. U julu smo imali festival umjetnosti mladih Kaleiodoskop. Tuzla je bila domaćin tensikog Davis Cupa. U augustu smo potpisali ugovore sa nevladinim organizacijama koje rade na jačanju lokalne demokratije I počeli radove na toplifikaciji MZ Šićki Brod, a uredili smo i parking u MZ Slatina. Predstavljeno je idejno rješenje za izgradnju spomenika prvom bosanskom kralju. U septembru smo organizovali prvi tuzlanski Plivaton na Panonskim jezerima, a uspješno smo organizovali i susrete Cum Grano Salis. Obnovili smo uništene klupe u MZ Sjenjak i na Sonom trgu. U MZ Dokanj otvorili smo dionicu asfaltnog puta i javne rasvjete u dva naselja. Uspješno smo otvorili i završili Interbifep. Potpisali smo ugovor za stambeno zbrinjavanje 15 romskih porodica u MZ Kiseljak, Pasci i Mosnik. Otpočeli smo rigoroznu akciju inspekcije na rušenju bespravno izgrađenih objekata. U septembru smo konstatovali da smo imali najuspješniju sezonu na Panonskim jezerima. Imali smo i rekordnu posjetu u jednom danu, bilo je to 16.500 ljudi. Napravili smo analizu i zaključili da je prepopularna Panonnica, da je projekat na vrhuncu i da bi mogao krenuti nizbrdo zbog velikih gužvi, te zaključili smo da moramo ići dalje. Tada smo donijeli odluku da idemo sa gradnjom trećeg Panonskog jezera kako bi smo zadržali cijene na istom nivou, a povećali komfor i broj posjetilaca. U oktobru smo ostvorili Dnevni centar za stare u Domu penzionera Tuzla. U probni rad smo pustili rezervoar i distributivnu mrežu u Slavinovićima i Ši Selu. Započeli smo sa iscrtavanjem biciklističke staze u MZ Sjenjak. U MZ Batva završili smo radove na asfaltiranju putnih pravaca, izgradnji vodovodne mreže, rasvjete i PTT mreže. Obnovili smo ambulantu u Mikrostanici pri Domu zdravlja Tuzla, asfaltirali smo dionicu puta Tenis-Brčanska Malta i stavili smo u upotrebu novi parking kod NLB banke. U Novembru smo asfaltirali pristupni put u MZ Solina, intenzivirali stambenu izgradnju u zapadnom dijelu grada. Otvorili smo igralište kod OŠ Sjenjak, a proradilo je i klizalište na Trgu Slobode. U decembru je otvoren TC Robot, investicija od 17 miliona KM, 100 novih radnih mjesta i time je znatno živnuo zapadni dio grada. Također, u decembru smo rekonstruisali ulicu na Slatini. Karakteristično za period od oktobra do decembra je to što mi od Vlade FBiH za osam godina nismo dobili od GSM licenci ni jedan fening, a u ovoj godini smo dobili 500 hiljada KM u oktobru i prije dva dana još 600.000 KM iz tog istog izvora. Dakle događa se jedan mnogo pravedniji i pravilniji odnos prema Tuzli od aktuelne Vlade FBiH za razliku od ranijih perioda. I još bih istakao da smo usvojili budžet Općine Tuzla.

Izjavili ste da je budžet Općine Tuzla za 2012. godinu socijalni, ali i razvojni (51.349.741,90 KM). Koji projekti su prioritetno planirani za realizaciju u 2012. godini?

Svi kažu da će najteža moguća biti 2012. godina. Mi so uspjeli obezbjediti svojevrsni preporod grada od 2003. do danas. Pred kraj 2009. godine smo naletjeli na veliku ekonomsku krizu koja je bila izazov za nas. Treba davati golove iz teške pozicije i kada to ne mogu drugi. Mi smo se dobro pripremili za 2012. godinu. I ne mora biti da će ona biti crna. Ja sam insistirao kod budžeta za 2012. na jakim socijalnim mjerama da one najosjetljivije kategorije stanovništva to prežive. Velika sredstva izdvajamo u boračko-invalidsku zaštitu. Ulažemo velike napore da je u Tuzli najniža cijena u BiH za odvoz smeća. A treba znati da imamo najskuplju i najmoderniju deponiju. Da iako imamo najbolje grijanje u BiH, da njegova cijena bude najniža u državi. Sa velikim naporom kontrolišemo cijenu vode, jer je njena proizvodnja ovdje skupa. Pet mjeseci ne padne kiša, po svim gradovima su redukcije, a mi još uvijek izdržavamo bez redukcije. Cijena vode nije najjeftinija u BiH, ali je proizvodnja vode kod nas najskuplja. Da mi ne stojimo iza Vodovoda on bi propao. Četvrtinu godine Panonnica obezbjeđuje građanima Tuzla da žive kvalitetnije nego građani drugih gradova koji nemaju ovakve objekte. Mi tu imamo neekonomsku cijenu, a Panonnica ipak pozitivno posluje. Prvo smo dobro utvrdili socijalnu politiku, a onda razmišljali kako da se nastavimo razvijati u momentu teške ekonomske i socijalne krize. Sve ove objekte po kojima je Tuzla postala poznata radili smo sa parama koje smo zaradili.

Posegnuli ste i za kreditnim sredstvima u iznosu od pet miliona KM?

Mi smo se odlučili da ne usporimo tempo gradnje i da nastavimo sa razvojem Tuzle. Obratili smo se Razvojnoj banci i dobili kredit od pet miliona KM, kako bi budžet bio opterećen svega četiri posto. Treba znati da je velika većina općina i gradova opterećena i do 50 posto. Namjera nam je da tim kreditom riješimo padinu Trnovca, oborinske I fekalne vode, da one kroz nadvožnjak dođu do Trga Slobode, velikog šahta, odakle je prirodni pad prema rijeci Jali. Time smo onda riješili i klizišta, cestu prema Gradini, a i zaštititli Panonnicu. Tim novcima ćemo dovršiti onu grbavu sjevernu saobraćajnicu i da uradimo treće slano jezero. Budžet je razvojni jer najveći njegov dio ide u komunalnu izgradnju svih 40 mjesnih zajednica. Preko 70 posto predviđene su prigradske MZ. Svaka gradnja je razvoj i mi nastavljamo tu politiku.

Koliko je teško privući strane investicije u Tuzlu?

Mi smo na bazi slanih jezera privukli investiciju od 50 miliona KM u hotel Tuzlu i 150 miliona KM u hotel Bristol sa pet zvjezdica koji se gradi, a u kojem će biti olimpijski bazen. On košta 30 miliona, godišnje održavanje dva miliona, a mi to ne možemo nikada napraviti. Ali evo privukli smo investitora koji radi i olimpijski bazen i zatvorene bazene sa slanom i slatkom vodom. Znači riješit će nam mnogo toga što mi sa ovako malim budžetom ne bismo mogli riješiti. Slanim jezerima i uređenjem istorijske jezgre privukli smo mi i druge investirore. Jer kada dođu strani investiroi ili iz drugog grada oni samo gledaju istorijsku jezgru, kompleks Slane Banje i slana jezera. Između ostalog, na osnovu toga se opredjeljuju da se ovdje isplati ulagati. A svako ulaganje ovdje jeste to da kad se objekat gradi za njega je vezano 50 malih i srednjih predueća, zaposlenost u toku gradnje, a zatim i zapošljavanje u zavisnosti koja mu je namjena. Spomenuo sam primjer TC Robot i 100 novih radnih mjesta. Valja nam se trudit za svako radno mjesto.

Nedavno je završena rekonstrukcija petlje Šićki Brod. Najavljena je izgradnja četiri saobraćajne trake od petlje do bolnice Kreka. Koliko će to doprinijeti razvoju zapadnog dijela grada koji je posljednjih godina bio pomalo zaspotavljen?

Završena je prelja Šićki Bord, a već su pare obezbjeđene i započeta je procedura odabira izvođača radova za izgradnju širokih traka od petlje do bolnice Kreka. To će nama biti veoma značajno za zapadni dio grada. Osvjetljena petlja i četiri saobraćajne trake koje će se tek izgraditi, pa tu je TC Robot, a obaviješten sam da će i Bingo u zapadnom dijelu graditi najveći tržni centar u BIH. Želja nam je da uslovi života svim građanima Tuzle budu koliko je to moguće podjednako ugodni.

Sve je više mladih obrazovanih i talentovanih ljudi koji u potrazi za boljim životom Tuzlu zamjenjuju drugim gradovima i zemljama. Kako zaustaviti odlazak mladih iz Tuzle?

To se može napraviti samo razvojem BiH. Mi imamo uspješan projekat tehnoloških parkova koji je bio način zaustavljanja djela mladih talentovanih ljudi da odlaze. Jer motiv mladih je odlazak na svjetsko tržište znanja i dobra plata. Mi ne možemo svakoga ko diplomira u Tuzli i zaposliti u Tuzli. To ne može ni jedan grad, ali radimo sve što možemo. Mi jesmo pripremili stavku od 62 volontera i raspisat ćemo konkurs prije 15. januara. Cilj nam je da da ti mladi ljudi ojačaju na tržištu radne snage, da dobiju godinu radnog iskustva, da polože državni. Radimo sa Vladom TK i Vladom FBiH jedan daleko ambiciozniji projekat, da probamo zbrinuti maksimalan broj ljudi sa visokom školom. Mi pokušavamo da se borimo sa tim problemom, međutim mišljenja sam da se samo razvojem i jačanjem BiH to može napraviti.

Hoće li Tuzla u 2012. godini dobiti status grada?

Mi ćemo u aprilu naredne godine imati vrlo intenzivne sastanke sa federalnim ministrom Mikulićem na tu temu i tek onda bih ja imao potpun odgovor na to pitanje.

Iduće godine su Lokalni izbori, da li ćete se ponovo kandidovati za poziciju načelnika Općine Tuzla?

Ljudi me to često pitaju da li se ja mogu kandidovati. Nema ograničenja u broju kandidatura načelnika u Zakonu. Ja sam imao ponudu od moje partije SDP-a BiH pred Opće izbore da idem na neku od lista ili da zauzmem neku od važnih izvršnih funkcija. Ja sam tada rekao i predsjedniku Lagumdžiji i drugim ljudima iz vrha partije da se duboko lomim oko toga. Naime, dobio sam na lokalnim izborima 2008. godine nadprosječno veliku podršku građana. Toliku podršku koja je mene uplašila. Jer možda ljudi misle da ja mogu nešto što ne može niko, pa ni ja. Možda ljudi imaju prevelika očekivanja. I mene je bilo stid, jer ja sam izašao na izbore i ponudio svojevrsni ugovor građanima na četiri godine. Mene je bio stid da ja koji sam obećao četiri godine biti načelnik i da ću za te četiri godine uraditi određene stvari, prije nego što sam izvršio ta obećanja da odem u Sarajevo na lakši ili teži, bolje plaćeni posao. Ja to ne bih mogao da podnesem. Ja dobro podnosim zlonamjerne kritike, pokušaje uvreda, ali teško podnosim kritike koje su ispravne. Ne bih mogao da podnesem da mi ljudi kažu ‘mi te izabrali na četiri godine, a ti nakon dvije godine otišao, a da nas nisi pitao’.Ovo je grad bez kojeg ja ne mogu da živim. I to je razlog zašto ja nisam prihvatio prijedlog SDP-a. Sad još uvijek imam vremena da razmislim oko toga da li se kandidovati ili ne. O tome ću se ja dogovarati sa ljudima iz SDP-a. Bliže sam tome da se kandidujem, nego da se ne kandidujem, pa da dovršimo sve što smo naumili, a onda ćemo vidjeti šta i kako dalje. Rano mi je da budem parlamentarac, ali zna biti i veoma naporno u izvršnoj vlasti. Tako da ćemo vidjeti…

(Tip.ba, DEPO PORTAL, BLIN MAGAZIN/eb)