Upitan kakvi su odnosi SDP-a i SDA i kako sarađuje sa bošnjačkim članom Predsjedništva BiH Bakirom Izetbegovićem, Komšić je u intervjuu za Nezavisne novine kazao kako se SDA "ne pokazuje baš uvijek kao pouzdan politički partner"

- Sarajevskim rječnikom, ako ne zamjerate, na pitanje kakvi su odnosi SDP-a i SDA, odgovorio bih da su ti odnosi onako. Ne pokazuje se baš uvijek kao pouzdan politički partner. I oni nekada teško prihvataju činjenicu da nisu izborni pobjednici. Sa gospodinom Izetbegovićem, baš kao i sa gospodinom Radmanovićem, sarađujem vrlo korektno.

On smatra da u SDA treba vremena da shvate da je narod zbog njihove loše politike izabrao SDP i da zato nisu ni pobijedili na izborima.

- Hvala bogu da nisu pobijedili. Jer oni sigurno spadaju u red najodgovornijih i jedan su, kao stranka koja je na vlasti evo skoro dvadeset godina, od glavnih krivaca za ukupno stanje u zemlji pa i za ovo sve što se danas dešava. Ne zaboravimo, oni su i danas vlast. Pa njihovi ministri i dalje sjede u Vijeću ministara, a ne SDP-ovi. I njima treba vremena da shvate da je narod i zbog njihove loše politike izabrao SDP. Zato uostalom i nisu pobijedili- rekao je Komšić.

Na pitanje da li se promijenila situacija dolaskom Izetbegovića u Predsjedništvo BiH, odnosno s kim je lakše raditi, sa Silajdžićem ili Izetbegovićem, Komšić je kazao da je sa Izetbegovićem lakše donositi odluke.

- Gospodin Silajdžić je vrlo interesantna osoba. Kada bi nastupio opušteno, istina rijetko, sa njim je bilo pravo uživanje razgovarati. Vrlo zanimljiva osoba, nespornog obrazovanja i znanja. Nekada mi se činilo da je on namjerno gradio image, kako se to već kaže, ters, zatvorenog, tvrdog čovjeka, a da zapravo to nije. Ipak u njemu ima dosta hedonizma, a takvi ljudi po pravilu nisu loši ljudi. Sa gospodinom Izetbegovićem je lakše donositi odluke. Mislim da racionalnije postupa u donošenju odluka, mada se ne moramo uvijek slagati oko pojedinih pitanja - kazao je Komšić.

Komšić je u intervjuu naveo da dobar dio odgovornosti za nefunkcionisanje pojedinih  institucija u BiH ide na teret raznih OHR-ovih eksperata, konzultanata, činovnika koji su u BiH dolazili kao da idu u neku koloniju na privremeni dobro plaćen rad

- Ma šta god ko govorio, na institucionalnom nivou, mi u BiH se sigurno ne pitamo da li će OHR ostati ili otići. O tome će odlučivati neki mnogo moćniji od nas, tačnije o tome će odlučivati Vijeće sigurnosti UN-a. Politički, zemlje članice PIC-a koje zagovaraju ukidanje OHR-a kroz priču o ukidanju OHR-a zapravo nastoje ograničiti institucionalni utjecaj nekih drugih zemalja članica PIC-a u BiH, pa čak i u regiji. Pažljiviji analitičar ili čak neko ko pažljivo prati medije lako će primijetiti da se gotovo po pravilu na sjednicama PIC-a na jednoj strani nalaze Njemačka i Rusija te još neke zemlje, a na drugoj strani gotovo redovno SAD, Velika Britanija, Turska i još neke zemlje. Naravno, da pitate diplomate nabrojanih zemalja da komentarišu ovu tezu, sigurno bi je negirali i kazali da su sve zemlje članice PIC-a "gotovo uvijek" jedinstvenog stava. Tako to rade dobre diplomate. Ali šta god dobre diplomate kazale, stvarno stanje se ne može sakriti.
Na psihološkom planu, za jedan dio BiH, OHR predstavlja jednu vrstu "osigurača" ili "kočnice" za, kako se to već kaže "ne daj bože" ili za "svaki slučaj" i zato se može čuti zalaganje za ostanak OHR-a bez ozbiljne analize svega onoga što su uradili i rade. Dakle, svjestan sam toga da mi nećemo odlučivati o budućnosti OHR-a bez obzira šta ko od stranaca kaže. Svjestan sam i toga da je postojanje OHR-a dio tzv. dejtonskog paket aranžmana. Jesam za to da se kroz OHR obezbijedi i institucionalno prisustvo nekih zemalja u BiH. Ali sam i za to da se oni što manje upliću u gradnju institucija BiH, odnosno da se što manje petljaju u to. Dobar dio odgovornosti za nefunkcionisanje pojedinih  institucija u BiH ide na teret raznih OHR-ovih eksperata, konzultanata, činovnika koji su u BiH dolazili kao da idu u neku koloniju na privremeni dobro plaćen rad. Tako da danas imate situacije u kojima mi se često čini da je čak i ova država "pravljena" da njome upravljaju stranci, a ne domaće izabrane institucije kakve god da su. Imate institucije u BiH, pa čak i one najbitnije po kojima se, između ostalog, prepoznaju države i instrumenti države, koje nisu odgovorne niti jednom parlamentu, niti jednoj instituciji, koje su neovisne od domaćih demokratski izabranih organa, ali zato su i te kako ovisne o raznim strancima, OHR-u, nekim tranzicijskim vijećima, tzv. nezavisnim odborima za koje pojma nemate šta i kako rade izuzev da vam svake godine traže neke pare iz budžeta na raznim nivoima i da nikome nisu odgovorne. To je loša strana, između ostalog, i prisustva OHR-a i njegovog utjecaja na zbivanja u BiH- naglasio je Komšić.

Političko rješenje za krizu u BiH, prema njegovim riječima, nalazi se u promjeni Ustava BiH kojim će biti obezbijeđena stvarna jednakost svih građana i naroda BiH, a svaka priča o raspadu, daljoj centralizaciji ili decentralizaciji BiH "poprilično besmislena".

- Svakome iole normalnom je jasno da i sam pokušaj raspada BiH vodi ka neizbježnom sukobu. Ko se "igra" sa takvim scenarijima ili planovima, vuče đavola za rep, ali na način da će taj đavo upravo njega odnijeti. Za dalju centralizaciju ili decentralizaciju nema i sigurno neće ni biti potrebne političke volje da se desi. Zato su te priče samo i jedino plašenje i varanje  ljudi u BiH, beskorisno trošenje vremena, energije, novca,  strpljenja i nerava običnih ljudi. Koliko uspješno i koliko dugo će politika i političari "prodavati" ovu priču osiromašenom narodu, ovisi i, da se ne lažemo, o samom narodu. Sve dok takve priče i politike dobijaju podršku na izborima, mi se moramo pitati koliko smo "zdravo" društvo. Istina, ima znakova da se i to mijenja. Na primjer, SDP BiH je prošle izbore uvjerljivo dobio na sasvim drugoj priči i politici. Niti u jednom trenutku tema kampanje nisu bili etnički strahovi, konfliktne etničke teme, nego samo životna pitanja običnog čovjeka kao pojedinca. Dakle, može se i to postići, napraviti pozitivan otklon od lako zapaljive konfliktne politike i da ljudi to prepoznaju i požele takvu promjenu. Koliko je koji dio BiH spreman za tako nešto, to je već drugo pitanje - rekao je Komšić.

(DEPO PORTAL, BLIN MAGAZIN/eb)