"Talas štednje u Evropi rezultiraće sporijim privrednim rastom", predviđa Stiglitz u intervjuu Reutersu.

"Finansijska tržišta biće razočarana, jer će prihodi od poreza biti niži. Kada se to uvidi, tražiće se više kamate i onda će se tek shvatiti da sadašnje rješenje nije donijelo željeni efekat", upozorio je bivši glavni ekonomista Svjetske banke.

Prema njegovoj ocjeni, dužnička kriza u eurozoni pogodila je posredno Latinsku Ameriku, smanjen je izvoz kao i kreditni plasmani španskih banaka, snažno zastupljenih u toj regiji i njihove lokalne filijale bi mogle da budu prisiljene da šalju novac u matične banke u idućoj godini s obzirom na teška vremena u Evropi.

"Evropa prolazi kroz recesiju i to će štetiti tražnji. Čile će pretrpjeti štetu uglavnom preko trgovine", ocijenio je Stiglitz, poznat po stavu da bi trebalo da vlade u vrijeme krize povećaju potrošnju, upravo suprotno od onog što trenutno čine.

Njemačka predvodi inicijativu za budžetsku štednju i uvođenje automatskih sankcija za evropske članice koje krše ovaj dogovor, ukazao je on.

"S druge strane, Kina ima resurse, instrumente i političku volju da ih upotrijebi kako njena privreda ne bi naglo krenula silaznom putanjom", ističe Stiglitz.

Prema njegovoj prognozi, Kina će vjerovatno podržati svoju privredu u idućoj godini, a time će zaštititi i proizvođače sirovina u Latinskoj Americi od evropske dužničke krize, održavajući potražnju za njihovim proizvodima.

Kina će upotrijebiti svoje ogromne devizne rezerve za razvoj svoje privrede dok evropska štednja, izazvana finansijskim nedaćama, predstavlja veliku prijetnju za Latinsku Ameriku, upozorio je on.

"Ako kineskoj privredi bude trebao podsticaj, oni imaju resurse i političku volju da ih osiguraju. Takođe, za razliku od SAD, polovina zemlje ne slijedi ideologiju po kojoj je kresanje budžeta jedino rješenje problema. Ako njihova privreda uspori, trošiće kako bi je podstakli", zaključio je Stiglitz.

(FoNet, DEPO PORTAL, BL!N MAGAZIN/md)