Ovaj ekspert za historiju regiona i zemalja bivše Jugoslavije i saradnik Haškog tužilaštva, koji je učestvovao i u izradi optužnice protiv Slobodana Miloševića, inače, autor tri knjige o historiji BiH, kontinuirano prati situaciju u našoj zemlji i na Balkanu.

Demontaža Dejtona

Za Dnevni avaz prokomentirao je i sve učestaliji progon građana BiH, među kojima i akademika Ejupa Ganića, kojem je bio svjedok odbrane u politički motiviranom procesu koji je Srbija pokrenula njegovim hapšenjem u Londonu, te generala Jovana Divjaka. Ovi postupci u slučaju "Dobrovoljačka", kako zaključuje Hoare, na licemjeran način dirigirani su iz Srbije.

Kakvo je Vaše mišljenje o aktuelnoj političkoj situaciji u BiH? Država još nema vladu, i to ni 14 mjeseci nakon općih izbora.

Država Bosna i Hercegovina ne može funkcionirati dok god postoji trenutni ustavni sistem. Ovaj Ustav se ne može reformirati, jer Republika Srpska ima pravo veta na sve ustavne promjene i nikada neće pristati na nešto što omogućuje državi da radi bolje. Svi razgovori o reformi sistema ili pokušaji da se prebrodi kriza unutar postojećeg ustavnog sistema uzaludni su.

Ko je glavni krivac za ovu situaciju? Naša država već predugo stagnira, napredak prema Evropskoj uniji nije vidljiv...

Izvorni krivac za ovu situaciju je međunarodna zajednica, koja je nametnula postojeći Dejtonski ustav. Trenutno, krivicu trebaju dijeliti vođe Republike Srpske, koji aktivno rade na raspadu BiH, međunarodna zajednica OHR lišava svoje moći u obuzdavanju RS, ali i drugi bosanski političari, koji su ostali pasivni i koji toleriraju ovakvo stanje.

Opasne prijetnje po državu BiH sve češće dolaze iz manjeg bh. entiteta. Vlasti RS pokušavaju postići da ovaj entitet na kraju postane država! Tu su i ozbiljne težnje ka otcjepljenju RS, tzv. mirnom razdruživanju. Kako to komentirate?

Čelnici RS evidentno rade na otcjepljenju! Oni će nastaviti da idu u ovom pravcu dok god RS ne postane neovisna ili dok oni ne budu zaustavljeni. Ako BiH i Srbija uđu u EU, sposobnosti međunarodne zajednice da stane ukraj ovim namjerama RS bit će dodatno smanjene, jer je vrlo teško kazniti ili izolirati članice EU ili entitete. Bosanci koji su patrioti, posebno Bošnjaci, trebaju razviti strategiju da bi se oduprli otcjepljenju RS, što će uključivati čak i demontažu dejtonskog sistema.

Spriječili razvoj

Kako komentirate ponašanje međunarodne zajednice u cijelom ovom negativnom razvoju političke situacije u BiH?

Međunarodna zajednica je putem OHR-a uspješno integrirala BiH u prvoj polovici 2000. godine. No, od tada međunarodna zajednica, prije svega EU, počela je griješiti, vjerujući da poboljšanje situacije u BiH može uslijediti smanjenjem njenih ovlasti. Oni nisu shvatili da je BiH mogla funkcionirati samo zbog međunarodnog prisustva. Međunarodna zajednica sada nema volje za drastične korake da bi spasila BiH.

Kakvo je Vaše mišljenje o djelovanju bošnjačkih političara? Kolika je njihova odgovornost za trenutnu situaciju?

Bošnjački političari su previše pasivni! Oni previše prihvataju dejtonski sistem i previše se boje da ne budu prikazani kao oni koji prave probleme. Njihova pasivnost je spriječila razvoj bilo kakve koherentne strategije za spašavanje BiH.

Kako komentirate pojavu izjednačavanja žrtve i agresora u BiH? Slučajevi "Dobrovoljačka" i "Tuzlanska kolona" su ponovo u fokusu. Vlasti RS glasno zahtijevaju da bivši general Armije RBiH Atif Dudaković bude uhapšen...

Trenutni režim u Srbiji ne pokušava direktno braniti ponašanje ove države početkom devedesetih, nego to upravo čini na način da pokušava izjednačiti žrtvu i agresora. Nalozi za hapšenje Ganića, Divjaka i drugih koji potječu iz doba Miloševića kao i rat u BiH elementi su Miloševićevog režima u agresiji na vašu državu. Te elemente, međutim, sadašnji režim u Srbiji nastoji ovjekovječiti. Napadi na JNA formacije u Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevu kao i u Tuzli u maju 1992. bili su legitimne vojne akcije protiv legitimnih vojnih ciljeva. To nisu ratni zločini. Neuspjeh Srbije u pokušaju da izruči Ganića i Divjaka pokazuje da ne postoji pravni temelj za progon koji će biti međunarodno priznat.

Turski interesi

Pratite li politiku Turske, posebno na Balkanu? Kakvo je Vaše mišljenje o nastojanju te zemlje da vodi neke tokove između BiH i Srbije?

Turska općenito igra pozitivnu ulogu u balkanskoj politici. To je prijateljska zemlja za BiH, koja je priznala nezavisnost Kosova, te ustavno ime Makedonije. Turska, međutim, istovremeno promiče i vlastite interese, što znači da će tražiti dobre odnose i sa Srbijom. Mislim da BiH ne može do kraja vjerovati ili se oslanjati na Tursku da brani njene interese protiv Srbije, budući da će Turska svoje vlastite interese uvijek staviti kao prve.

Nedavno se u Sarajevu desio teroristički napad na Američku ambasadu u Sarajevu, napadač je državljanin Srbije i imao je kontakte u Beču s nekim radikalnim ljudima. Vidite li Vi u ovome veću pozadinu?

Radikalni islam, naročito u obliku vehabizma, opasnost je za BiH, njeno tradicionalno društvo, toleranciju i dobre odnose između Bošnjaka, Srba i Hrvata. O tolerantnom bh. društvu Bošnjaka svjedoči to da se samo mali broj njih pridružio radikalnim islamskim pokretima ili je upleten u terorističke akcije. Međutim, dok god je vehabizmu dopušteno djelovati na Balkanu, takvih napada će vjerovatno biti češće. BiH, Srbija, Makedonija, Albanija, Kosovo i druge države u regiji trebaju sarađivati u suzbijanju i zabrani vehabijskog pokreta.

Izjednačavanje žrtve i agresora

- Izjednačavanje žrtve i agresora je u cilju promicanja vlastitog shvatanja historije rata u BiH. Prema tom naumu, sve strane podjednako su krive. Međutim, srpski režim je licemjeran, jer traži da se procesuiraju visokopozicionirani Bošnjaci kao što su Ganić i Divjak, a s druge strane samo nižerangirani građani Srbije. Ovakvi pokušaji predstavljaju održavanje Miloševićeve politike te novu strategiju za lišavanje primarne odgovornosti Srbije za rat u BiH - kaže Hoare.

(Dnevniavaz.ba, DEPO PORTAL, BL!N MAGAZIN/md)