Prva žena u povijesti na čelu Međunarodnog monetarnog fonda! Tu činjenicu nitko nije propuštao istaknuti najavljujući ovoga proljeća dolazak Christine Lagarde na mjesto direktorice jedne od najutjecajnijih svjetskih institucija. Na tom je položaju zamijenila posrnulog Dominiquea Strauss-Kahna nakon njegove afere oko navodnog silovanja sobarice u jednom njujorškom hotelu. Nikada do sada žena nije držala tako istaknuto mjesto u svijetu financija rezerviranom za muškarce, ne samo u bankarstvu, nego i u birokraciji, a na njega je Lagardova došla s mjesta ministrice financija Francuske, prve žene na takvom mjestu među zemljama Grupe osam (G8), industrijski razvijenim nacijama.
Stoga nije čudo što je i ugledni britanski list Financial Times, među najutjecajnijim ženama koje su obilježile ovu godinu u različitim područjima, upravo Christine Lagarde proglasio jednom od najutjecajnijih u svijetu politike, odmah poslije Hilary Clinton te ispred Angele Merkel i brazilske predsjednice Dilme Rousseff, poznate po borbi protiv korupcije.
Na listi Financial Timesa izmjenjuju se imena poput profesorice prava s Yalea i autorice bestselera 'Borbena himna tigar-majke' Amy Chue, pjevačice Rihanne, šefice PepsiCo Indre Nooyi, spisateljice J. K. Rowling, pobjednice Wimbledona Petre Kvitove, iranske filmašice Shirin Neshat, britanske princeze Kate Middleton, britanske znanstvenice neurologinje dame Nancy Rothwell, urednice The New York Timesa Jill Abramson i ovogodišnje, jedne od triju, dobitnice Nobelove nagrade za mir, jemenske novinarke i aktivistice Tawakul Karman, a među njima Christine Lagarde ponajviše govori o ulasku žena u politiku i ekonomiju, o njihovu javnom utjecaju, ravnopravnosti i kvotama.
'Tko zna kakva bi bila financijska kriza da smo umjesto Lehman Brothers imali Lehman Sisters', šali se Lagardova na račun jedne od najvećih američkih investicijskih banaka, koja je bankrotirala 2008. i pokrenula recesijsku lavinu, napominjući da ni među kreatorima eura 'nažalost nije bilo žena'.
Rođena 1956. u Parizu, u katoličkoj obitelji sveučilišnog profesora, studirala je pravo u Francuskoj i SAD-u, karijeru započela u ispostavi američke advokatske tvrtke Baker & McKenzie u Parizu, a u ranim tridesetima rodila dvojicu sinova. Uskoro je stala kao prva žena i prva strankinja na čelo ureda ove američke tvrtke u Bruxellesu, ali je koju godinu kasnije promijenila karijeru postavši ministrica trgovine u francuskoj vladi, potom ministrica poljoprivrede i, konačno, uoči financijske krize 2007. ministrica financija.
Ako je Christine Lagarde jedna od najutjecajnijih u svijetu politike, Melinda Gates je zasigurno najbogatija od najbogatijih, ali i najvelikodušnija kada je riječ o filantropiji, tvrdi Financial Times. Njezin je suprug, bivši šef Microsofta Bill Gates, sa 53 milijarde dolara neto na drugom mjestu po bogatstvu ove godine prema Forbesu, ali su Gatesovi 90 posto od toga već odavna odlučili podijeliti u dobrotvorne i humanitarne svrhe. No Melinda se ne zadovoljava samo ispisivanjem čekova, nego je vođenje njihove zaklade Bill i Melinda Gates pretvorila u životni izazov i priliku da svijet siromašnih mijenja nabolje. Majka troje malodobne djece, vječno je na putu od Etiopije do sjevera Indije, u izravnom kontaktu s najsiromašnijima i njihovim problemima, u stalnom nadziranju i pokretanju novih istraživačkih programa za korištenje tehnologije u suzbijanju zaraznih bolesti, u poljoprivredi, izgradnji ekonomske infrastrukture u zemljama u razvoju i unapređenje obrazovanja u vlastitoj zemlji, na što je do sada utrošila 26 milijardi dolara.
Začudo, na području literature, razvikana autorica 'Harryja Pottera' J. K. Rowling našla se tek na trećem mjestu, a prvo je zauzela ekonomistica Esther Duflo. Ona je zajedno s indijskim ekonomistom Abhijitom Banerjeeom, koautorom knjige 'Poor Economics: A Radical Rethinking of the Way to Fight Global Poverty' (Siromašna ekonomija: radikalno promišljanje načina borbe protiv globalnog siromaštva) senzibilizirala javnost za probleme siromaštva u svijetu i što učinkovitiju pomoć – ono čime se Melinda Gates bori svojom Zakladom. Na drugom se mjestu našla američka dobitnica Pulitzerove nagrade Jennifer Egan s knjigom 'A Visit from the Goon Squad' (Posjet siledžijske družine), roman o glazbenoj industriji, a u domeni duha vremena iskočila je Jill Abramson, od rujna ove godine glavna urednica The New York Timesa, prva žena na toj funkciji u 160-godišnjoj povijesti tih novina.
Na čelo Europskog istraživačkog vijeća, najuspješnijeg tijela za financiranje znanosti, došla je austrijska znanstvenica Helga Nowotny, pa ju je i Financial Times smjestio na čelo onih koje su protekle godine najviše utjecale na razvoj tehnologije i znanosti. Odmah iza nje našla se Ginni Rometty, šefica IBM-a, jedne od ikona korporativne Amerike, a pridružile su joj se šefice Facebooka i Hewlet Packarda, Sheryl Sandberg i Meg Whitman.
U svijetu mode Veliku Britaniju su očito najviše impresionirale Victoria Beckham, autorica vjenčanice Kate Midleton Sarah Burton i Lady Gaga. Beckhamova je, kažu, konačno dokazala da zna kreirati, a i prodavati (njezin se brend trenutačno prodaje u 107 prodavaonica na raznim kontinentima), a Lady Gaga 'promijenila je odnos mode i glazbe učinivši ih jednakopravnima u procesu kreiranja'.
Tako je tek punašna Adele, unatoč zdravstvenim i ljubavnim boljkama, osvojila samo glasom i albumom '21', kojim je rušila Madonnine rekorde u slušanosti i prodaji.
(Tportal.hr/DEPO/BLIN/em)